O ovom kraju i vrijednom naslijeđu razgovarali smo sa bh. historičarem Erminom Habibovićem.
Prvi pomen Kamengrada datira u XIII stoljeće i bio je posjed blagajskih knezova Babonjića, da bi bio osvojen od strane Osmanlija 1463.godine (neki historičari tvrde da je i kasnije osvojen) – kaže Habibović za portal Bosnainfo.
Po predaji, Sultan Mehmed II Fatih svojim pohodom na Bosansko kraljevstvo 1463. godine, nakon Bobovca, Jajca i Ključa, dopire na krajnju zapadnu tačku svog vojevanja gdje nanosi poraz Ugarskoj vojsci i osvaja Kamengradsku tvrđavu. Poslije pobjede, u podnožju tvrđave na obližnjem polju, gradi Musallu da bi klanjao prvi džuma namaz na osvojenom području – rekao nam je Habibović.
Musalla je riječ arapskog porijekla i u svom izvornom značenju označava mjesto za zajedničko obavljanja molitve na otvorenom prostoru. Objekat je otvorenog tipa za obavljanje namaza i određenih predavanja, izgrađen uz česme, puteve i mezarja, sa mihrabom kao glavnom komponentom koji je u većini slučajeva natkriven drvenom kupolom postavljenom na četiri drvena stuba.
Musalle isto tako sadrže i nekoliko stepenica od kamena koje su služile kao mimber za hatiba. Po tipu izgradnje, dijele se na bajramske i česmenske. Fatihova Musalla u Donjem Kamengradu najznačajnija je zbog toga što je jedina sačuvana na Balkanu iz tog perioda. Osim ove, postoje ostaci musalla u Pruscu, Ljubuškom i Zenici – ističe Habibović.
Navodi da ih je najviše nestalo tokom austrougarske uprave kada su sistematski rušene zbog izgradnje modernijih parkova i šetnica.
Kako stoji u natpisu (tarihu) na poleđini mihraba, Kamengradska musalla je bila uništena i obnovljena početkom XX stoljeća: “U vrijeme kada se u ovim krajevima nije čuo glas vjere, podigao je sultan Mehmed han Fatih jedan mihrab i mimber, kada je ovo mjesto počastvovao svojim boravkom. Oni su porušeni prije petnaest godina (1895). Sada su ponovo izgrađeni zalaganjem sudije kadiluka, Konjičanina Ismail Šukri efendije Hadžića na dan 1. šabana 1327. godine. (18.08.1909. g.)”. Bila je srušena i u posljednjem ratu i ponovo uspješno i stručno obnovljena 2012. godine. Po tipu je bajramska i zajedno sa starim mezarjem proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2003. godine – podsjeća Habibović.
Ističe i da su Musalle bile prvi izgrađeni objekti za obavljanje molitve nakon osvajanja (da bi zatim vremenom, postepeno po potrebi stanovništva, u blizini bile građene i džamije), te su kao takve odigrale važnu ulogu u procesu prelaska na islam domaćeg stanovništva. Svake godine na prvi petak u julu mjesecu na Kamengradskoj musalli se klanja džuma namaz gdje svih 30 džemata iz Sanskog Mosta prisustvuje i zajednički obilježava dolazak Islama na ove prostore. Kamengradska musalla predstavlja iznimnu materijalnu vrijednost za duhovnu i vjersku kulturu Bošnjaka muslimana na ovim prostorima – kazao je Habibović za kraj razgovora.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.