BiH

Bosnainfo kod banjalučkog tartufara Mladena Kalamande: Cijena od 500 do 1.200 KM za kilogram

Bosna i Hercegovina obiluje prirodnim bogatstvima, ali i tradicijom njihovih neiskorištavanja. Na listi neiskorištenih dragocjenosti su svakako tartufi, iako rastu u čitavoj državi, a cijene su više nego dobre.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Sagovornika za ovu temu smo teško pronašli, jer se rijetki zbog neinformiranosti odluče tartufariti. Banjalučanin Mladen Kalamanda iz Ola Tartufi bio je domaćin portalu BosnaInfo i otkrio neke zanimljivosti.

– Tartufa ima gotovo u čitavom svijetu, pa tako i kod nas. Druga je stvar što tartufarenje kod nas nije poznato ni popularno – kaže Kalamanda za BosnaInfo.

Ovu podzemnu i visokocijenjenu gljivu na području BiH odlikuje visoki kvalitet.

– Ima više vrsta. Dominira crni tartuf, dok je bijeli nešto rjeđi, a kvalitet je vrhunski – rekao je naš sagovornik iz Ola Tartufi.

Okus je specifičan zbog izmješanosti šume. U jednoj šumi su grab, hrast, vrba i druge vrste drveta. Mladena smo pitali otkud on u tartufarenju i odgovor je standardan, slučajno i iz znatiželje, ali je brzo ‘ušlo u krv’.

Kaže da se priroda, biljke i životinje brzo zavole i od toga se ne odustaje.

– Slučajno sam naišao na emisiju, onda sam ukucao na internetu i svidjelo mi se. Kupio sam štene i krenuo – prisjeća se Mladen.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Nije se nadao da će naći tartuf. Pokušao je, pa šta bude. Uspio je.

– Tartufa ima na teritoriji cijele države, ali pošto je meni ovo hobi ne stižem izaći dalje od šuma u svojoj okolini – ističe Mladen dodajući da izađe kratko svako drugi dan, a vikendom malo duže.

Prodaja nije upitna, bitno je samo naći tartuf, a cijena zavisi od godine.Otprilike, cijena se kreće od 500 do 1.200 KM za kilogram tartufa.

Našeg domaćina smo pitali i kako je uspio dresirati psa tartufara. Kaže da je kupio štene od dva mjeseca za kojeg je znao samo da je radna linija.

– Onda sam krenuo sa internetskim uputama, koliko sam mogao naći, a nešto sam po svom mišljenju. Bio sam mnogo uporan i napravio sam dobar posao – prisjeća se Mladen.

Pratio je psa, gledao njegove navike i način rada te prema tome pravio korake u dresuri.

– Svaki pas je priča za sebe. Odnos psa i vlasnika je specifičan i nikad nije isti – rekao je Kalamanda.

Kaže da su labradori te talijanski lagoto romanjolo popularni u ovom poslu, ali da se koriste i drugi ptičari te njemački ovčari.

– Mislim da je lagoto romanjolo najbolji i već su kod nas iz Italije došle dosta dobre sorte. To je pas koji se koristi od 15. vijeka – pojasnio je Mladen.

Tartufi su iznimno važne gljive. Svoja plodišta najčešće razvijaju od pet do 30 centimetara ispod zemlje. Izgledom podsjećaju na krompir te imaju vrlo snažan i specifičan miris. Uglavnom narastu od veličine trešnje do veličine jabuke.