Time bi, uz Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad, područje Grada teritorijalno obuhvatalo šest opština KS.
Ova tema nije nova, postoji ideja već nekoliko godina, a ponovno je aktuelizirana ovih dana.Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elvedin Okerić (NiP) je sa stručnjacima iz nekoliko oblasti razgovarao o mogućnostima poboljšanja pravnog statusa Grada Sarajeva. Okerić je najavio da će kantonalna vlast razmotriti mogućnosti spomenutih promjena. No razmatranje i usvajanje odluke do konačne promjene nije isto.
Ponavlja li se priča kao iz perioda mandata Nenadića?
Ono što je zanimljivo, jeste da je Mario Nenadić, nekadašnji ministar pravde i uprave KS, a zatim i kao premijer Kantona Sarajevo koji je svoj posao radio jako dobro, danas na funkciji izvan politike, bio među prvima, ako ne i prvi pokretač ovih razgovora za vrijeme svog mandata.
Zašto to nije ranije realizirano i zašto se ponovno počinje sa iznošenjem ideje pitali smo Nenadića koji je kratko potvrdio da je zapravo on sve bio dogovorio.
„Nemam pravo kao direktor Udruženja poslodavaca da na tu temu odgovaram. Znam šta sam mislio tada i šta mislim i sada. Sve sam ja bio završio i dogovorio, ali sada sam na potpuno drugom zadatku, izašao sam iz politike i nema nikakvog interesa da govorim na tu temu“, prokomentarisao je Nenadić za Bosnainfo.
Njegov stav koji je ranije iznio u javnosti bio je da nema dovoljno interesa lokalne zajednice. Trebalo je riješiti pitanje vlasništva nad kantonalnim resursima, infrastrukturom, parkinzima, vodosnabdijevanjem, javnim prijevozom, grijanjem…
U vrijeme mandata bivšeg gradonačelnika Abdulaha Skake vođeni su razgovori na ovu temu i ista se trebala realizirati. No, došlo je do smjene vlasti, biće da je i to jedan od razloga zašto se ovo pitanje nije riješilo.
Kantonalna vlada u mandatu Nenadića uradila je dosta posla na implementaciji presuda Ustavnog suda FBiH u smislu donošenje amandmana na Ustav KS-a to jest utvrđivanja i podjele nadležnosti između kantona, grada te općina.
Već godinama imamo situaciju da gradska uprava nema neke nadležnosti, općine su te koje imaju nadležnosti i mogu djelovati i samim tim ne tražiti dozvolu gradske uprave za djelovanje.
Poboljšanjem pravnog statusa Grada Sarajeva otvaraju se mogućnosti promjene nadležnosti i teritorijalne organizacije.
Ovako nešto za sobom povlači i da se s tom promjenom mnogi ne slože, no za sada čini se da pregovori svima odgovaraju, ali treba čuti i stavove općina.
Šta kaže struka?
Na ovu temu uključila se i grupa stručnjaka koju je predvodio profesor Mirko Pejanović. Pejanović je istakao prošlogodišnje zaključke i preporuke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH) o ovom pitanju.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka je izjavio da je ovo, kako je rekao, jedinstven primjer u našoj političkoj i društvenoj praksi, jer je vlast pokazala interes da se upozna s rezultatima naučnog istraživanja, kao i da procjeni koliko će ta naučna istraživanja biti primijenjena.
Podsjećamo, ANU BiH je 2020. objavio studiju “Sarajevo grad i regija u vremenu i prostoru” čiji su autori profesori Pejanović, Anto Domazet, Jasmina Osmanković i Elmir Sadiković.
U studiji između ostalog se ističe konstituisanje Kantona Sarajeva (11. marta 1996. godine) izvedeno je tako što su nadležnosti i imovina grada Sarajeva preuzete u nadležnost Kantona Sarajevo. Grad Sarajevo je, donošenjem Ustava Kantona Sarajevo, ostao i bez statusa i bez nadležnosti i bez imovine. (Kupusović 2018)U odnosu na status grada Sarajeva, uslijedila su dva rješenja. Jedno rješenje je izvedeno u odredbama Ustava Kantona Sarajevo, a drugo u odredbama Protokola o organizaciji Sarajeva: kanton, grad, distrikt. (Dedić 1998: 255)
Studijom je predložena promjena pravnog statusa Grada Sarajeva na dvije pretpostavke. Jedna je da se u Ustavu Kantona Sarajevo pravno definira pozicija Grada Sarajeva unutar koje bi imao pune nadležnosti i teritorijalni obuhvat na šest općina: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža i Vogošća.
Druga je da zastupnici Parlamenta Bosne i Hercegovine iz Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercegovine iniciraju, kako su istakli, donošenje državnog zakona o Sarajevu kao glavnom gradu Bosne i Hercegovine te su napomenuli da su to učinile sve zemlje u postsocijalističkoj tranziciji: Češka, Poljska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Između ostalih, kao primjer kako je riješen status glavnog grada u odnosu na druge nivoe vlasti u studiji je naveden Zagreb. Glavni grad Hrvatske ima status grad-županija. Više o studiji pročitajte OVDJE.
Okerić je rekao uvaženim profesorima kako Skupština Kantona Sarajevo prihvata sve dobre prijedloge koji dolaze iz naše društvene zajednice, jer je aktuelnom sazivu zajednički cilj unapređenje bilo kojeg segmenta društva.
Da li će se to ovaj put zaista realizovati i poslušati glas struke, ostaje da pratimo…