“Nikada nije bilo tako intenzivnog morskog toplotnog vala tako rano u godini. Govorimo o 26 ili više stepeni Celzijevih i više na Balearskom moru 19. juna. To je brutalno”, rekla je za Bloomberg Melanie Juza, istraživačica u Sistemu za obalno posmatranje i prognoziranje Balearskih otoka.
Za razliku od kopnenih, morski toplotni valovi relativno su nepoznati naučnicima. Ipak, praćenje tog fenomena u posljednjoj deceniji dovelo je do zaključka kako se radi o ključnom signalu klimatskih promjena. Naime, okeani i mora su apsorbirali većinu atmosferske topline, djelujući tako kao spužve za globalno zatopljenje.
“Vidimo porast učestalosti jakih toplotnih valova sa svakim dodatnim stupenom globalnog zagrijavanja u poređenju s promjenjivom učestalošću drugih vrsta ekstremnih vremenskih prilika. Morski toplotn valovi mijenjaju se brže od kopnenih toplotnih valova”, rekao je Luke Harrington, viši naučni saradnik na Institutu za istraživanje klimatskih promjena Novog Zelanda.
Od sedamdesetih godina prošlog vijeka okeani su apsorbirali 93 posto topline uzrokovane stakleničkim plinovima. Još prije 30 godina okeani su izgubili mogućnost zadržavanja ugljičnog dioksida, zbog čega je određivanje razine njihova zagrijavanja i mogućnosti zadržavanja plinova od ključne važnosti za shvatanje koliko će se brzo naš planet zagrijavati u budućnosti.
Visoke temperature zraka, malo naoblake i nedostatak vjetra pridonose nastanku morskih toplotnih valova, tvrdi Samuel Somot, voditelju regionalnog tima za modeliranje klime pri Meteo Franceu.
“Morski toplotni valovi događaju se povrh stalnog zagrijavanja okeana, što je povezano s globalnim zagrijavanjem. To je ono što morske toplotne valove čini dužima i intenzivnijima. Zato kada atmosferski uslovi dovedu do ekstrema na moru, oni su viši nego što su bili prije nekoliko decenija”, tvrdi Somot.
Službene definicije morskih toplotnih valova još nema, ali naučnici smatraju kako oni nastaju nakon pet ili više dana ekstremno visokih temperatura mora. Utvrdili su i da takvi toplinski ciklusi mijenjaju vertikalni tok vode, što utječe na sposobnost okeana da apsorbiraju toplinu i ugljični dioksid, ali i na kruženje hranjivih tvari, piše Net.hr.
“Utjecaji na morske ekosisteme su razarajući. Oni uključuju izbjeljivanje koralja, štetu na morskim prerijama, štetno cvjetanje algi, masovnu smrtnost i migraciju morskih vrsta”, rekla je Juza.
Zbog zagrijavanja mora trpe ribolov i turizam. Posljednji toplotni val dogodio se u vrijeme mriješćenja crvene tune, koja je poznata i skupa delikatesa širom svijeta. Naučnici ne znaju kako će visoka temperatura utjecati na jajašca tune, ali znaju da šteti posidoniji, mediteranskoj algi, koja je mrijestilište za mnoge vrste riba.
“Izvlačenje pouka iz događaja, poput toplinskog vala 2012., ključno je za razvoj strategija prilagodbe koje će poboljšati postojeće kapacitete očuvanja morskih ekosistema i ribarstva u kontekstu klimatskih promjena”, tvrde naučnici.