Administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića na papir stavila je viziju budućeg izgleda najužeg gradskog jezgra Banje Luke, koja omogućava izgradnju dva nebodera, od kojih će jedan graditi IT kompanija Prointer, poznata po unosnim milionskim poslovima sa državnim institucijama, a koja se dovodi u vezu sa Igorom Dodikom, piše CAPITAL.
Jedini način da se ruši i gradi
Prointer će prekoputa RK Boska, kod parka “Petar Kočić”, graditi zgradu od čak 15 spratova, što znači da će biti veća Čajavčevog nebodera, najviše zgrade u Banjoj Luci.
To će dramatično izmijeniti izgled tog dijela grada, posebno jer istovremeno Stanivukovićeva administracija predlaže Nacrtom regulacionog plana, da i hotel Palas napravi zgradu od čak 25 spratova.
Ovu odluku je gradonačelnik Banje Luke pravdao u obraćanju javnosti početkom novembra. Naveo je da je odobravanje RP za Prointer ustupak koji je bio potreban kako bi bila moguća realizacija planova za Palas.
„Moja politička volja i želja je bila da se gradi hotel Palas. Kada smo mijenjali taj regulacioni plan, na Komisiji za prostorno uređenje su rekli – može, ali morate proširiti obuhvat regulacionog plana, a u tom proširenom obuhvatu je zgrada Prointera. To je bio jedini način da rušimo i gradimo hotel Palas, to je dio života i politike. Imate vaš cilj, a neko drugi svoj cilj, a to bez skupštinske većine nije moglo“, rekao je Stanivuković, aludirajući na to da u pomenutoj komisiji, koja mora dati zeleno svjetlo regulacionim planovima prije nego što se upute Skupštini grada, glavnu riječ ima skupštinska većina koju predvodi SNSD.
Etaže iznad i ispod zemlje
Stanivukovićeve riječi su pretvorene u djelo tako što je izmjenama Nacrta RP za centar grada obuhvaćena lokacija na kojoj se nalazi objekat nekadašnje Poštanske štedionice RS, koju je 2020. godine na licitaciji za 2,6 miliona KM kupila kompanija Prointer ITSS .
Tu je izmjenama predviđena izgradnja poslovnog objekta maksimalne spratnosti P+15 etaža.
Planom je predviđena izgradnja i podzemnih etaža, ali ona nije obavezujuća.
U Nacrtu plana obrazloženo je da “gradnja planom predviđene podzemne etaže nije obavezujuća, ukoliko se prilikom izrade urbanističko–tehničkih uslova utvrdi da za funkcionisanje određenog objekta ista nije neophodna, pod uslovom da je moguće ispoštovati sve ostale parametre građenja propisane ovim planom”.
To investitorima ostavlja mogućnost da maksimalno dozvoljene spratove izgrade na površini.
Izgradnju novog dijela hotela Palas gradonačelnik Draško Stanivuković često spominje i to predstavlja kao veliki uspjeh svoje administracije.
Izmjenama RP obuhvaćen je dio koji se odnosi na hotel Palas. Tu je predviđeno da se zadrži izvorni objekat hotela Palas, dok je prethodno izgrađena armirano-betonska konstrukcija predviđena za uklanjanje.
Investicija od 75 miliona
Umjesto nje će biti moguća izgradnja objekta maksimalne spratnosti P+25 etaža.
Kao i u slučaju Prointera i na ovoj lokaciji predviđena je izgradnja podzemnih etaža, ali ni ona nije obavezujuća što investitorima ostavlja mogućnost da maksimalno dozvoljene spratove izgrade na površini.
U prethodne dvije godine Stanivuković se više puta sastao sa predstavnicima kompanije Zepter, koja je vlasnik hotela Pala“. Teme tih sastanaka, prema informacijama koje su stizale iz Grada Banja Luka, bile su rješavanje imovinsko-pravnih problema, budući izgled te lokacije te planovi ulaganja.
Stanivuković je nedavno izjavio da je pitanje Palas“ riješeno i da će “u februaru 2023. godine biti srušen i ponovo izgrađen nezavršeni hotel u centru grada”. Takođe je rekao da se radi o investiciji vrijednoj 75 miliona KM.
Ovaj Nacrt regulacionog plana se trenutno nalazi na javnom uvidu do 12. januara iduće godine i u tom periodu svi zainteresovani mogu poslati primjedbe i sugestije na predložena planska rješenja.
Nakon toga se pristigle primjedbe razmatraju i odlučuje se da li će se uvrstiti u konačni prijedlog RP ili ne. Konačna verzija RP se onda upućuje na odlučivanje Skupštini grada.
Ako je suditi prema ranijim Stanivukovićevim izjavama, ta podrška je zagarantovana i ove izmjene RP će dobiti potreban broja glasova odbornika većine.