Područje Ripča, smješteno nekoliko kilometara jugoistočno od Bihaća, ima kontinuitet naseljavanja koji seže više hiljada godina unazad. Posebno mjesto u njegovoj historiji zauzima Gradina, gdje su otkriveni ostaci prahistorijskog sojeničkog naselja, jednog od najpoznatijih lokaliteta ove vrste u Bosni i Hercegovini.
Arheološkim istraživanjima pronađeno je više od 2.500 hrastovih kolčeva zabijenih u korito Une, koji su služili kao oslonci za kuće izgrađene iznad vode. Prema podacima iz historijskog pregleda Ripča, objekti su imali dimenzije približno 12 puta šest metara, a nalazi s ovog područja svjedoče o razvijenom životu zajednica koje su naseljavale obale Une u prahistorijskom periodu.
Ripač se povezuje s Japodima, ilirskim narodom koji je naseljavao šire područje zapadne Bosne i susjednih krajeva. Tokom arheoloških istraživanja pronađeni su različiti predmeti, među kojima su glinene figurice, prikazi zmija i glava jelena. Dio tih nalaza danas se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu i Muzeju Pounja u Bihaću.
Nijaz Lipovača, dugogodišnji javni službenik Gradske uprave Grada Bihaća i društveni aktivista iz Bihaća, smatra da bi arheološko naslijeđe ovog područja trebalo dodatno predstaviti i povezati s postojećim turističkim sadržajima. Ovdje su živjeli Japodi, ovdje je život uz rijeku trajao stoljećima. Cijelo ovo područje ima svoju priču i bilo bi lijepo da se ona dodatno predstavi. Ako to ne uspijemo mi, možda će buduće generacije – kaže Lipovača.
Kao jednu od mogućnosti navodi rekonstrukciju sojenica i uređenje prostora na kojem bi posjetioci mogli upoznati način života nekadašnjih stanovnika ovog područja. Sama činjenica da su ovdje živjeli Japodi govori koliko je ovo područje vrijedno. Gdje god ovdje kopate, možete naići na vrijedne arheološke nalaze. Ovo je prostor koji ima svoju priču i trebalo bi je ispričati kroz turističku ponudu – ističe Lipovača.
Prema njegovom mišljenju, takav sadržaj mogao bi se povezati s prirodnim vrijednostima Une, riječnim otocima i adama, ali i obnovljenom starom otočkom džamijom na Velikoj otoci, koja je svečano otvorena u julu ove godine, nakon 84 godine od paljenja.
Obnovljena džamija već predstavlja dodatnu kulturno-historijsku vrijednost Ripča, a imam džemata Mehmed-ef. Beganović ranije je isticao da bi objekat, uz redovnu vjersku funkciju, trebao biti otvoren i za putnike i turiste koji žele upoznati njegovu historiju i arhitekturu.
Povezivanje arheološkog naslijeđa, vjerskih objekata i prirodnog ambijenta moglo bi Ripač učiniti sadržajnijom turističkom destinacijom, umjesto da posjetioci ovo područje prepoznaju isključivo po Uni i njenim prirodnim ljepotama.
Međutim, ideja o rekonstrukciji sojenica i cjelovitijem predstavljanju japodskog naslijeđa zahtijevala bi prethodna stručna istraživanja, zaštitu arheološkog lokaliteta i saradnju nadležnih institucija, arheologa, Grada Bihaća i turističkog sektora.
Ripač tako posjeduje naslijeđe koje nadilazi lokalne okvire, ali ostaje pitanje koliko će postojeći arheološki potencijal biti iskorišten za njegovo očuvanje, edukaciju i razvoj turizma.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.