Ekonomija

Evropske zemlje različitim mjerama pokušavaju ublažiti stambenu krizu

Pronalazak pristojnog stana postao je jedna od najvećih briga miliona stanovnika Evrope, dok cijene nekretnina i najamnina nastavljaju rasti, a ponuda stanova ne uspijeva zadovoljiti potražnju.

FOTO: FENA
FOTO: FENA

Evropske vlade suočavaju se sa sve većim nezadovoljstvom građana i pokušavaju pronaći rješenja za produbljivanje stambene krize, dok su od petka u nekoliko evropskih zemalja najavljeni trodnevni koordinirani protesti.

Prema podacima Eurostata, cijene stambenih nekretnina u EU porasle su za gotovo 70 posto od 2015. godine, dok su najamnine povećane za 25 posto, znatno više od rasta prihoda građana.

Najveći rast troškova stanovanja zabilježen je u Portugalu, a zatim u Nizozemskoj, prenosi AFP.

Evropske zemlje primjenjuju različite mjere, od ograničavanja najamnina i širenja socijalnog stanovanja do poreznih olakšica i reguliranja kratkoročnog turističkog iznajmljivanja.

U Španiji je deložacija 87-godišnje Maricarmen Abascal iz doma u kojem je provela cijeli život u septembru izazvala veliko nezadovoljstvo javnosti, nakon čega je parlament usvojio nove zakone kojima se ograničavaju deložacije i špekulacije nekretninama.

Ipak, zastupnici su odbili prijedlog automatskog produžavanja ugovora o najmu, što je bio jedan od glavnih zahtjeva demonstranata. Desničarska opozicija, koja vodi u anketama, najavila je ukidanje novih mjera ukoliko pobijedi na izborima.

Ljevičarska vlada još je 2023. godine usvojila zakon kojim je predviđeno povećanje broja socijalnih stanova i kontrola najamnina u područjima najteže pogođenim stambenom krizom, ali se te mjere zasad provode samo djelimično.

Barcelona, jedan od najposjećenijih evropskih gradova, najavila je da neće produžiti približno 10.000 dozvola za kratkoročno turističko iznajmljivanje stanova putem platformi poput Airbnbja, kako bi povećala ponudu stanova za dugoročni najam.

U Portugalu se vlada desnog centra, koju predvodi premijer Luis Montenegro, usmjerila na porezne mjere kojima želi potaknuti vlasnike da svoje nekretnine ponude na tržištu najma.

Istovremeno su povećani porezi na kupovinu nekretnina za nerezidente.

Međutim, parlament je u septembru odobrio reformu tržišta najma kojom se pojednostavljuju i ubrzavaju postupci deložacije u slučaju neplaćanja najamnine, što je izazvalo val protesta.

U Nizozemskoj, jednoj od najgušće naseljenih evropskih zemalja, vlada je uvela ograničenja cijena najma za veliki broj stanova u privatnom vlasništvu.

Ipak, mnogi vlasnici odlučili su prodati nekretnine umjesto da ih nastave iznajmljivati, što je dodatno smanjilo ponudu stanova, dok su najamnine u objektima koji nisu obuhvaćeni ograničenjima nastavile rasti.

Francuska vlada od 2023. godine najavljuje snažno povećanje ponude stanova, uz mjere za poticanje nove gradnje i povećanje broja nekretnina dostupnih za iznajmljivanje, uključujući ublažavanje pojedinih ekoloških propisa.

U parlamentu se razmatra zakon kojim bi se ublažili zahtjevi da vlasnici poboljšaju energetsku efikasnost slabo izoliranih stanova prije njihovog iznajmljivanja.

U Njemačkoj je nedostatak pristupačnih stanova za najam doveo do ponovnog jačanja stambenih zadruga, koje predstavljaju alternativu klasičnom iznajmljivanju i vlasništvu nad nekretninama.

Stanari kupuju udjele u zadrugama koje posjeduju i upravljaju stambenim objektima, a zatim plaćaju naknade za korištenje stanova. Ovakav model omogućava niže troškove stanovanja i pruža zaštitu od špekulacija na tržištu nekretnina.

U Velikoj Britaniji laburistička vlada planira povećati ponudu izgradnjom 300.000 socijalnih stanova te osigurati finansijsku pomoć građanima koji prvi put kupuju nekretninu.

Vlada je također zabranila neopravdane deložacije stanara i ograničila povećanje najamnina na jednom godišnje.

U Italiji su protesti potaknuli vladu premijerke Giorgije Meloni da smanji poreze na prihode od iznajmljivanja nekretnina, kako bi ohrabrila vlasnike da veći broj stanova ponude na tržištu.

Dugoročni plan predviđa osiguravanje približno 100.000 dodatnih stambenih jedinica tokom narednih deset godina, obnovom postojećih socijalnih stanova ili izgradnjom novih, uz pojednostavljivanje administrativnih procedura.

U Grčkoj su se vlasti usmjerile na ograničavanje naglog rasta kratkoročnog turističkog najma, posebno u Atini i Solunu, koji su među najpopularnijim turističkim destinacijama u zemlji.

Vlada je također pooštrila uslove programa takozvanih zlatnih viza za strance koji kupuju nekretnine, a koji je, prema kritikama, doprinio smanjenju ponude stanova dostupnih grčkim građanima.