Koordinacioni sastanak predstavnika poljoprivrednika i svih relevantnih institucija na kojem je razgovarano o uvođenju zaštitnih mjera u oblasti mljekarstva te izvozu crvenog mesa na tržište Evropske unije, održan je danas u Sarajevu.
Prema riječima Zdravka Marinkovića, predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je bila domaćin sastanka, opšti stav je da su svi na istoj strani i da svi rade za unapređenje proizvodnje. On je podsjetio da su poljoprivrednici nedavno Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH uputili zahtjev za zaštitu domaće proizvodnje te da je on ocijenjen nepotpunim, piše Agroklub.
“Danas je konkretno dogovoreno da će predstavnici udruženja taj zahtjev pripremiti na adekvatan način, da će im Ministarstvo i sve ostale institucije pomoći da on bude što kvalitetnije pripremljen kako bi se eventualno onda moglo razmišljati ili raspravljati da li postoje uslovi da se pokrene privremena mjera zabrane uvoza nekih proizvoda na 200 dana”, rekao je Marinković.
Kada je u pitanju mljekarska industrija, istakao je kako se mora voditi računa da se pokrene ulaganje u kapacitete s višom fazom prerade, konkretno maslaca i sira kako bi se na takav način izvršila supstitucija uvoza i smanjio disbalans koji imamo u ovoj grani.
Neće biti lako
Pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u sektoru poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja, Slobodan Cvijanović, istakao je kako ova institucija u svojoj nadležnosti ima pokušaj provođenja zaštitnih mjera za domaću proizvodnju, no zahtjev mora biti u skladu sa procedurom. Što, kako je pojasnio, znači da mora biti kompletiran sa svim podacima, odnosno cjelovit u smislu argumentovanosti zahtjeva Bosne i Hercegovine.
“To neće biti lagan zadatak obzirom na strukturu podataka koja se traži kada se podnosi takav jedan zahtjev, odnosno želi provesti takva jedna mjera. Mi smo faktički servis naših proizvođača, tu smo da im pomognemo u smislu kompletiranja podataka. Ali isto tako oni moraju da na odgovarajući način podnesu zahtjev”, rekao je Cvijanović.
Struktura podataka je, dodaje, jako komplikovana i zahtjevna. “Bojim se da Bosna i Hercegovina nema obrađene podatke na taj način i još traži se tri do četiri godine prethodnog bilansa da bismo mi onda napravili projekciju na koji način je to pogodilo našu mljekarsku industriju“, naveo je Cvijanović.
Ne smijemo ugroziti izvoz
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemal Hrnjić, smatra da je sastanak bio odličan. Istakao je žaljenje što nije bilo više predstavnika mljekarske industrije Bosne i Hercegovine, koji su ključni igračiu ovom procesu. No, kako kaže, raduje ga što je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pristalo da razmatra uvođenje određenih zaštitnih mjera domaće proizvodnje.
“Federalno ministarstvo će biti na raspolaganju takvim zahtjevima. Mi ćemo sigurno podržati jer to je nama u interesu, ali naravno ne smijemo ugroziti naš izvoz jer mi imamo značajan izvoz kad je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi u zemlje EU, tako da i naše izvoznike bi trebalo podržati”, kazao je ministar Hrnjić nakon sastanka.
Oni koji treba da rade – ne rade
Sekretar Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju, šumarstvo, drvnu industriju i vodoprivredu u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, Suad Selimović, kazao je za Agroklub kako su stekli utisak da oni koji obnašaju funkcije i koji rade i dobijaju platu za to, nisu uradili ništa i sebe predstavljaju nemoćnim da mogu bilo šta uraditi kad je u pitanju zaštita domaće proizvodnje svježeg mlijeka i mesa također.
Istakao je i da su mnogi poljoprivrednici govorili o nelegalnim radnjama na terenu, da mesoprerađivači neće da otkupljuju bikove sa računom, te da mnoge mesnice posluju na crno. No, kako dodaje niko od institucija nije spreman da se zauzme, da zaštiti proizvodnju uvođenjem reda.
“Jer ne može vama jedna mljekara reći samo vaše mlijeko je kiselo i ne želimo ga preuzeti. Vaše mlijeko ima aflatoksin i ne želimo ga preuzeti. Mora akreditovana laboratorija potvrditi da je vaše mlijeko takvo i da nije za upotrebu. Tek tada ono može ići na uništavanje, odnosno ne može se preuzimati”, kazao je Selimović.
Na terenu je, opisuje, slika drugačija – mljekare obavještavaju proizvođače da mu je smanjena cijena, da mlijeko ima aflatoksin, da je mlijeko kiselo i da neće preuzeti. “To su taktike na osnovu kojih smanjuju cijenu i dovode do toga da su proizvođači mlijeka dovedeni u situaciju da mole mljekare da uzmu po bilo kojoj cijeni svaki litar mlijeka“, naveo je Selimović.
Naći način da se zakoči uvoz
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, Milorad Arsenić, ocijenio je nakon sastanka da bi oni koji daju dozvole za uvoz poljoprivrednih proizvoda trebali iznaći način da se on zakoči te da se omogući veći plasman domaćih proizvoda koji su kvalitetniji od uvoznih.
“Naravno, imamo mnoge proizvode koje moramo uvoziti, to nije sporno, ali da naši proizvođači koji imaju tako malu proizvodnju dođu u situaciju da ne mogu plasirati svoje proizvode, to je po meni katastrofa“, rekao je Arsenić.
Dok se nadležni bave kreiranjem raznih politika, domaća poljoprivredna proizvodnja se guši, poručio je Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja “Mljekari TK” nakon sastanka.
“Mljekarstvo je doživjelo ekspanziju uz pomoć proizvođača koji su neumorno radili, međutim, došli smo u situaciju gdje smo dostigli vrhunac i danas naše vlasti ne žele da se bave time kako da zaštite domaću proizvodnju i proizvođače, a na kraju i prehrambenu sigurnost BiH”, poručio je Glibanović.
Ovaj susret je realizacija jedne od 10 predloženih mjera prošlomjesečnog okupljanja predstavnika poljoprivrednika iz cijele BiH. A, mjere bi, kako su naveli poljoprivrednici, trebale rezultirati unapređenjem održivosti sektora mljekarstva i poljoprivrede, s ciljem unapređenje života ljudi na sela, ali i konkurentnosti bh. sela u smislu EU integracija i zaštite okoliša, piše Agroklub.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.