Elvir Klempić, bivši savjetnik u američkoj administraciji, za N1 je kazao da očekuje znatno jači nadzor Kongresa nad administracijom Donalda Trumpa, uključujući pitanja sankcija, lobiranja i odnosa prema Republici Srpskoj.
Klempić ne očekuje nagli zaokret američke politike prema Bosni i Hercegovini i Balkanu.
“Ja ne bih očekivao neki preokret preko noći što se tiče Balkana”, rekao je, dodajući da vanjsku politiku i dalje vode predsjednik i State Department.
“Kontinuitet prema Dejtonu, cjelovitoj BiH, OHR-u, ja mislim da ostaje. Ostaje isto i po čitavom Balkanu”, naveo je.
Međutim, ono što bi se moglo značajno promijeniti jeste uloga Kongresa.
Prema njegovim riječima, novi odnos snaga znači više nadzora, saslušanja i kontrole budžeta, ali i veće interesovanje za odluke koje se tiču sankcija.
“Kada kažem sankcije, Kongres ne može uvoditi sankcije, ali može voditi istragu oko sankcija. Zašto su skinute sankcije, zašto treba da se stave sankcije”, objasnio je.
“Zašto je Milorad Dodik skinut sa liste sankcija?”
Klempić smatra da bi novi Kongres mogao otvoriti pitanja koja do sada nisu detaljno razjašnjena, među kojima je i skidanje Milorada Dodika sa američke liste sankcija.
“Istrage možemo očekivati od prvog dana novog Kongresa u mandatu, kada preuzmu u januaru”, kazao je.
Prema njegovim riječima, Trumpova administracija imat će obavezu da Kongresu i američkoj javnosti objasni zbog čega su pojedine osobe skinute s lista sankcija.
“To nikada nije objašnjeno u detaljima, zašto je Milorad Dodik skinut sa liste sankcija. I te stvari će morati objasniti. Zašto i kako”, rekao je Klempić.
Dodao je da bi Kongres mogao tražiti odgovore i o mogućem utjecaju na Bijelu kuću i State Department, kao i o tokovima novca.
“Kongres će tražiti ko je kupovao, a ne kupovao, je li bilo nekog utjecaja, ulaska u Bijelu kuću, State Department i tako dalje. Gdje su pare išle i kome se te pare davale. To će se sve morati objasniti”, kazao je.
Pod lupom i lobiranje Republike Srpske
Posebno je govorio o lobiranju Republike Srpske u Washingtonu, ocjenjujući da bi i ono moglo doći pod istragu.
“Možete očekivati sigurno da će istrage što se tiče lobiranja Republike Srpske, i to sve što se radi u Bijeloj kući i sadašnjoj administraciji, da će to doći sve pod istragu”, rekao je Klempić.
Prema njegovom mišljenju, upravo bi jači kongresni nadzor mogao natjerati administraciju na veći oprez u odnosu prema Balkanu.
Imenovanje američkog ambasadora moglo bi čekati
Klempić je govorio i o imenovanju novog američkog ambasadora u BiH, navodeći da se taj proces, prema njegovoj procjeni, neće brzo pomjerati.
“To se ništa ne mrda. Znači, što se tiče toga, to nigdje ne ide. I to će se sačekati”, rekao je.
Dodao je da postoji mogućnost da novi sastav relevantnih kongresnih tijela procijeni da predložena osoba nije adekvatna za tu poziciju, ali je naglasio i da BiH vjerovatno neće biti među prvim prioritetima novog Kongresa.
Poruka probosanskim strankama: Treba vam strategija
Govoreći o tome šta bi probosanske političke snage trebale uraditi u Washingtonu, Klempić je rekao da prije svega moraju ponuditi konkretna rješenja.
“Sa probosanske strane, za državu Bosnu i Hercegovinu, ne postoje konkretna rješenja u Washingtonu da se kaže: mi smo došli ovdje i mi nudimo ovo za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je.
“Treba da naprave neku strategiju. Strategiju za državu i strategiju za operaciju što se tiče Washingtona, i kako da predstavljaju državu”, dodao je.
Poručio je i da se politički predstavnici iz BiH ne bi trebali vezivati isključivo za demokrate ili republikance, nego razvijati kontakte s obje strane, posebno s ljudima koji će biti u komitetima za vanjsku politiku i odbranu.
O Dodikovom odlasku na Mar-a-Lago
Na kraju se osvrnuo i na Dodikov odlazak na skup na Mar-a-Lagu.
“Milorad Dodik dolazi kao građanin i kupuje sebi kartu kao svaka druga osoba. Znači, kartu možete kupiti i vi da odete na taj isti skup”, rekao je Klempić, dodajući da ne vjeruje da tom odlasku treba pridavati poseban značaj.
Govoreći o bh. dijaspori u SAD-u, rekao je da ona iz izbora u izbore sve više učestvuje, ali da još nije organizovana kao jedinstven glasački blok.
“Ja mislim da to fali zajednici širom Amerike”, rekao je, uz ocjenu da postoje organizacije i pojedinci koji rade na većem izlasku birača, posebno u državama u kojima bh. dijaspora može imati veći utjecaj.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.