BiH

Može li nas neispunjavanje obaveza koštati bezviznog režima?

Da se BiH sve više udaljava od evropskog puta, poruke su koje odjekuju iz Brisela. Pored brojnih oblasti u kojima nazaduje, napredak nije zabilježen ni u oblasti vizne politike, koju BiH treba da uskladi sa EU. Može li nas ovo koštati bezviznog režima sa Unijom?

FOTO: ARHIV
FOTO: ARHIV

Osnovna poruka ovogodišnjeg izvještaja je nedvosmislena.

Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH:

“Evropske integracije ostaju strateški cilj BiH, ali, istovremeno, zemlja se sve više udaljava od evropskog puta.”

Izostajanje napretka zabilježeno je i u oblasti vizne politike. Umjesto obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u periodu 2025-2027, na koje se BiH obavezala, produžila je sezonsko ukidanje viza sa 30 na 60 dana. Ovakvi potezi i neusklađenost sa viznom politikom EU direktno povećavaju rizik od nezakonitih migracija prema bloku, preko zapadnobalkanske rute, upozoravaju iz Komisije. Kakve su posljedice i može li ovo ugroziti bezvizni režim sa Unijom?

Leila Bičakčić, član Inicijative za monitoring EU:

“Još se ne razgovara o konkretnim mjerama koje će uticati na, eventualno, otežanje ulaska građana BiH u EU, s obzirom na činjenicu na nismo uskladili vizni režim, ali možemo očekivati da će i to doći na dnevni red.”

Denis Hadžović, Centar za sigurnosne studije:

“Ne mislim da u ovom trenutku može doći do ugrožavanja viznog režima sa EU, ali svakako ta obaveza ostaje. Nešto smo počeli, ali u ovoj godini nismo ispunili dogovoreno. Moramo i ove godine sa još jednom zemljom uspostaviti vizni režim.”

Evropska komisija, podsjećamo, traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te da prestane sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.

Denis Hadžović, Centar za sigurnosne studije:

“U ovom trenutku imamo dvije lakše zemlje, da tako kažemo, Azerbejdžan i Katar u ovoj i narednoj godini da ispunimo, a onda će doći one teže, što je Crna Gora uspješno ispunila – Kina, Turska i Rusija. Kada uvedete građanima ovih zemalja vize, na drugoj strani, dobićete pristup nekim drugim zemljama, još ste i usaglašeni jer postajete punopravna članica. Znate da većina zemalja EU ima bezvizni režim sa Amerikom.”

Zbog toga je posljednji godišnji izvještaj Evropske komisije Crnoj Gori donio i najbolje ocjene u posljednje 23 godine, čime je, kako se navodi, država ostvarila dobar napredak u svim pregovaračkim poglavljima i ušla u završnu fazu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Sutra zatvara još dva poglavlja. U političkim strukturama BiH, međutim, ne postoji saglasnost o usklađivanju vizne politike sa Evropskom unijom, jer se politički predstavnici, dijelom iz Republike Srpske, dijelom iz bošnjačkih stranaka, protive uvođenju viza za one države s kojima BiH njeguje bliske odnose ili ekonomske interese.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, (RTRS 24.10.2026):

“Kao što smo odbili, prije dva dana, zahtjev da BiH uvede vize za ruske građane i to je nešto što mi nećemo dozvoliti. Bez nas ta odluka ne može da se donese, na nivou BiH. EU, bukvalno, uslovljava dalji put ka EU takvim odlukama.”

Da će se ustaljeni politički stavovi drastično mijenjati, formiranjem nove vlasti na državnom nivou, upućeni ne vjeruju.

Leila Bičakčić, član Inicijative za monitoring EU:

“Dodik je vrlo jasno rekao za Rusiju. Imamo, naravno, iz bošnjačkih stranaka sve prema Turskoj, Bliskom istoku i tim zemljama. Sjetićete se u prethodnom mandatu izjava ministra vanjskih poslova koji je vrlo otvoreno propagirao neispunjavanje ove obaveze zbog važnosti turista koji dolaze iz, prije svega, zemalja Bliskog istoka.”

Da je nakon izbora potrebno napraviti preokret u ispunjavanju reformi koje su uslov BiH ka članstvu, poruke su iz Brisela. No, sve je manje onih koji u to vjeruju, posebno, poredeći napredak sa drugim zemljama kandidatima koje pregovaraju o završetku procesa, dok BiH još treba pokazati da može obezbijediti njegovo stvarno pokretanje.