Arnautović: Specifične izborne tehnologije položile ispit, treba razmišljati o dogradnji sistema

To je, navodi on, bilo usmjereno na diskreditaciju, kako institucije, također i cijelog izbornog procesa kojim upravlja Centralna izborna komisija i kredibiliteta koji je neophodan u demokratskom društvu da bi građani imali povjerenje u cijeli sistem.

Dogradnja sistema Na svu sreću, možemo ocijeniti da je izborni dan protekao izuzetno uspješno, da su specifične izborne tehnologije položile ispit, da sigurno naredni donosioci odluka u Parlamentu BiH trebaju razmišljati i o dogradnji toga sistema, na primjer uvođenjem kamera na samo biračko mjesto, ili nekih drugih inovacija. Ali, u svakom slučaju mislimo da je ovo pravi smjer koji je utvrđen, pravi pravac koji treba slijediti i omogućiti, uz ostale popravke izbornog sistema, da u budućnosti to funkcioniše još bolje – kazao je Arnautović u razgovoru za Fenu.

Mi smo sada, dodao je on, u periodu dva ciklusa. Prvi ciklus je povrat štampanih glasačkih listića i ostalih obrazaca, od 6. do 10. oktobra, a onda će se ići u ciklus, odnosno krug preuzimanja specifičnih izbornih tehnologija u glavnom skladištu. Trenutno vršimo kontrolu i upoređujemo ručni unos rezultata brojanja glasačkih listića i skenera. Također, u glavnom centru za brojanje zaprimljen je izborni materijal iz općinskih izbornih komisija, za mobilne timove, odsustvo i nepotvrđenim listićima – naveo je Arnautović.

Također, pripreme su za prebrojavanje u cilju utvrđivanja rezultata, što je propisano Izbornim zakonom BiH kao prvi naredni korak nakon objave preliminarnih rezultata.

Arnautović je kazao da se vrši i provjera uticaja rezultata izbora na dodjelu mandata. Pojasnio je da se provjerom tog uticaja i analizom uticaja odgovara na četiri pitanja. Prvo pitanje je može li razlika većeg ili manjeg broja glasačkih listića utjecati na određeni politički subjekt da pređe izborni prag od tri posto? Drugo, može li utvrđena razlika utjecati na neki politički subjekt da osvoji ili izgubi mandat? Treće, može li utvrđena razlika utjecati da neki kandidat unutar liste političkog subjekta koji su prešli izborni prag više od tri posto može osvojiti ili izgubiti mandat? I četvrto, može li utvrđena razlika utjecati na poredak kandidata unutar liste kod političkih subjekata koji su osvojili mandat – kazao je Arnautović.

Dodao je da, ukoliko nema utjecaja na dodjelu mandata, rezultati s tog biračkog mjesta dobijaju status utvrđenih rezultata i idu u proces dodjele mandata.

Kada Centralna izborna komisija donese odluku o utvrđivanju rezultata, otvara se proces i mogućnost podnošenja zahtjeva za ponovno brojanje. Rezultati koji imaju utjecaj na dodjelu mandata posebno se označavaju, a konačnu odluku o statusu donosi Centralna izborna komisija, da li su ti rezultati utvrđeni ili poništeni – pojasnio je Arnautović.

Kaže da nakon što CIK BiH utvrdi rezultate izbora, objavit će ih i tada će se otvoriti mogućnost da, u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH, ovlašteni podnosioci podnose zahtjev za ponovno brojanje.

Strukturni i konjukturni nebirači

Napomenuo je da Centralna izborna komisija nalaže ponovno brojanje ako se utvrdi da broj glasačkih listića premašuje broj glasača koji su glasali na biračkom mjestu za više od dva posto.

Osvrnuo se i na izlaznost birača na Općim izborima ove godine, kao i na nevažeće glasačke listiće. Vezano za taj problem u javnosti se ponekad lapidarno raspravlja o tom problemu. Nemamo longitudinalna istraživanja i znanstvene analize o pojavi takozvanih nebirača, koji se dijele na strukturne i konjukturne nebirače, koji apstiniraju iz različitih razloga – kazao je Arnautović.

Dodao je da savremena politologija poznaje birače koji se dijele na dva osnovna uzroka masovnog, na primjer, pojavljivanja nevažećih listića. Imamo pojavu protestnog glasanja ili model racionalnog izbora, gdje birač namjerno predaje nevažeći listić. Imamo i pojavu institucionalno-tehničke zbunjenosti, gdje je nevažeći listić rezultat nenamjernih grešaka, rezultat je ustvari jednog složenog izbornog sistema, gdje su višestruki nivoi vlasti; kombinacija stranačkih i preferencijalnih glasova, kao što je kod nas; gdje su nejasni glasački listići ili je niska politička pismenost birača. Birači tada slučajno označe previše opcija ili krivo popune listić i tako dalje – pojašnjava Arnautović.

Kaže kako imamo također i pojavu praznih listića, dakle poništenih, prekriženih listića ili slučajno nevažećih listića.

Zato je, smatra on, jako važno da se tome posvete i znanstvena istraživanja. Kao zaključak, mogao bih ustvrditi da i u modernoj političkoj teoriji i u praksi, u empiriji, skok u procentu nevažećih listića se smatra ranim sistemom upozorenja, koji signalizira da u demokraciji postoji duboka kriza reprezentativnosti. Kada građani masovno troše svoje vrijeme kako bi predali nevažeći glas, oni ne griješe, oni šalju veoma jasnu poruku vladajućim elitama – kazao je Arnautović.

Dodao je da, kada bismo izbacili sada procente, vidjeli bismo, na primjer, da se broj nevažećih glasačkih listića – da li je on bio prazan ili postoji neki drugi razlog, kreće u onim parametrima koje smo imali do sada. Moja poruka je da se ovom fenomenu treba posvetiti daleko više pažnje kroz znanstvena istraživanja, a ne samo kroz ovako ad hoc ocjene – kazao je Arnautović.

Opcija ‘niko od navedenih’

Napomenuo je da u političkoj teoriji i praksi postoji velika razlika razumijevanja situacije u kojoj birač ostaje kod kuće na dan izbora, što definiramo pojmom apstinencije, i samog odlaska na biračko mjesto i predaje nevažećeg listića. Apstinencija se često tumači kao politička apatija, lijenost ili pasivna nezainteresiranost, dok stvaranje namjerno nevažećeg listića zahtijeva fizički napor birača – njegov odlazak na biračko mjesto, stajanje u redu, identifikaciju, autentifikaciju, odlazak u glasačku kabinu te konačnu predaju glasačkih listića. U toj situaciji birač šalje snažnu poruku političkim elitama “ja sam odgovoran građanin, želim sudjelovati u sistemu, ali vi ste mi ponudili neki loš izbor”. Zato u nekim sistemima imamo i opciju da birač može da zaokruži ‘niko od navedenih’. Pored političkih stranaka koje su ponuđene ili kandidata, ima i opcija ‘niko od navedenih’ na glasačkom listiću. Tako da, evo, možda da i mi razmišljamo, recimo, o tome – kazao je Arnautović.

Arnautović je pojasnio i situaciju u kojoj su kandidati dobili povjerenje birača na Općim izborima i ući će u zakonodavnu vlast, a trenutno obnašaju funkcije u izvršnoj vlasti.

Kaže da je ova situacija regulirana Izbornim zakonom BiH, tako da jedno lice ne može istovremeno vršiti javno izabranu funkciju u BiH u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Ovdje je važno napomenuti da je posljednjim izmjenama Izbornog zakona BiH utvrđen institut mirovanja mandata. Dakle, lice koje je izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti može obavljati izvršnu funkciju za vrijeme trajanja njegovog mandata, odnosno za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije mandat lica u parlamentu, u zakonodavnom organu, ostaje u mirovanju – pojasnio je Arnautović.

Kazao je da je Centralna izborna komisija u vezi s tim donijela i podzakonsko uputstvo kojim je taj postupak reguliran i vrijeme koje je potrebno da se lice izabrano u parlament odluči koju će funkciju vršiti. U tom periodu dok mandat miruje izabranom parlamentarcu, a koji je u izvršnoj vlasti, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabrano lice sa ovim mandatom u mirovanju – pojasnio je Arnautović.

Opći izbori u BiH održani su 4. oktobra, prvi put uz korištenje specifičnih izbornih tehnologija. Izbori su provedeni za: Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, Narodnu skupštinu RS i skupštine kantona u Federaciji BiH.

Ukupno se biralo 518 nosioca mandata među 7.028 ovjerenih kandidata.