Dejtonski sporazum nije stvorio dovoljno mehanizama za integraciju bosanskohercegovačkog društva, ocijenio je Trnka. Prema njegovim riječima, vodeće političke strukture ni danas nemaju zajednički pogled na budućnost BiH. “Dejtonski sporazum nije u cjelini obezbijedio glavne pretpostavke da bi se afirmisala država Bosna i Hercegovina”, rekao je. Smatra da su politike koje dovode u pitanje državu nastavile djelovati i nakon rata, drugim sredstvima.
Trnka je kazao da su Ustavni sud BiH i Ured visokog predstavnika bili “posljednji osigurači” protiv secesionističkih tendencija. Upozorio je da vlasti entiteta RS ne biraju dvoje sudija Ustavnog suda iz tog entiteta, čime otežavaju njegov rad.
“Od devet sudija svega je sedam”, naveo je, dodajući da nepotpun sastav stvara probleme pri odlučivanju. Vjeruje da rješenje u velikoj mjeri ovisi o stavu međunarodne zajednice, ali ocjenjuje da su BiH i Zapadni Balkan zbog promjena u globalnim odnosima potisnuti na periferiju njenog interesa.
Južna interkonekcija i odluke Ustavnog suda
Govoreći o Južnoj interkonekciji, Trnka strahuje da bi se radi brže realizacije projekta moglo pokušati prepustiti entitetima odlučivanje o državnoj imovini na trasi gasovoda. “Ja mislim da bi to bilo protiv odluka Ustavnog suda i protiv same interpretacije Ustava Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Naglasio je da su odluke Ustavnog suda, prema njegovom tumačenju, jasne u pogledu toga da državna imovina pripada BiH. Dodao je da u vezi s projektom još nema odgovora na niz pitanja, uključujući to ko će biti investitor i kako će biti izabran.
Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda o izdvajanju budžetskih sredstava entiteta RS za lobiranje u inostranstvu. Javni novac, odnosno “sredstva svih građana”, prema njegovim riječima ne može se koristiti za protivustavne ciljeve. Smatra da bi nadležne institucije morale djelovati ako se takva izdvajanja nastave.
Ustavna reforma i entitetsko glasanje
Trnka ne vidi političku volju za promjenu Ustava. Podsjetio je da je za to potrebna dvotrećinska većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koju, prema njegovoj ocjeni, nije moguće postići uz sadašnji odnos snaga. Kao primjer dugotrajnog zastoja naveo je neprovođenje presude Sejdić i Finci.
“Sa ovakvim ustavom ne možemo u EU”, poručio je. Smatra da bi usklađivanje s evropskim standardima zahtijevalo ustavne promjene te da se ograničenja prava na kandidiranje za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda ne mogu otkloniti samo izmjenama Izbornog zakona: “Da biste reformisali izborni zakon, mora se prvo promijeniti Ustav”.
Kao jednu od najvećih prepreka parlamentarnom odlučivanju Trnka je izdvojio entitetsko glasanje. Objasnio je da, za razliku od postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa, njegovo korištenje ne zahtijeva ni obrazloženje ni daljnje razmatranje spora. “Dovoljno je da kaže: nema entitetske većine”, rekao je Trnka.
Predložio je formiranje međunarodne ekspertne grupe, uz učešće domaćih stručnjaka, koja bi pripremila principe ustavne reforme. Nakon toga, kazao je, trebalo bi otvoriti temeljitu javnu raspravu o tome “kakvu državu hoćemo”.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.