Regionalni indeks otvorenosti prati u kojoj mjeri institucije izvršne vlasti i parlamenti na Zapadnom Balkanu primjenjuju standarde dobrog upravljanja. Kod izvršne vlasti indeks obuhvata transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost, dok se kod zakonodavne vlasti prate transparentnost, pristupačnost, integritet i odgovornost parlamenata.
Informacije o tome kako se troše budžetska sredstva, na koji način se donose odluke i kako institucije upravljaju javnim resursima trebale bi biti dostupne građanima. Međutim, nalazi istraživanja pokazuju da se praksa otvorenosti značajno razlikuje između institucija i nivoa vlasti.
Finansijska transparentnost
Transparentnost raspolaganja javnim finansijama u regionu i dalje je na niskom nivou. Budžet za 2025. godinu objavilo je svega 39 posto institucija u regionu, dok je isti procenat institucija učinio dostupnim i završni račun budžeta.
Godišnji plan javnih nabavki objavilo je 66,5 posto institucija, dok je godišnji izvještaj o javnim nabavkama dostupan kod manje od trećine institucija.
U Bosni i Hercegovini istraživanje posebno ukazuje na problem transparentnosti trošenja sredstava iz budžetske rezerve. Iako se odluke o raspodjeli sredstava uglavnom objavljuju, javnosti često nisu dostupne informacije o kriterijima dodjele, razlozima odobravanja sredstava i efektima finansiranih aktivnosti.
Istraživanje navodi i da se budžetska rezerva u BiH u praksi često koristi za finansiranje redovnih aktivnosti institucija, udruženja, sportskih događaja i promotivnih projekata.
Razlike između vlasti
Rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti pokazuju razlike u rezultatima vlada u regionu.
Vlada Sjeverne Makedonije ostvarila je 75,84 posto ispunjenih indikatora otvorenosti, Vijeće ministara BiH 70,69 posto, Vlada Crne Gore 66,24 posto, a Vlada Republike Srbije 55,55 posto.
Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ostvarila je 54,07 posto, Vlada Republike Srpske 39,52 posto, a Vlada Federacije BiH 39,34 posto ispunjenih indikatora.
U slučaju BiH, istraživanje navodi da rezultat izvršne vlasti značajno umanjuju entitetske vlade, čiji je nivo otvorenosti oko 40 posto, dok je Vijeće ministara BiH na oko 71 posto ispunjenih indikatora.
Kada se posmatraju Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i Vlada RS, njihov zajednički rezultat otvorenosti iznosi oko 50 posto. Istraživanje navodi da je to tek blago povećanje u odnosu na prethodni ciklus te da se izvršna vlast BiH, u poređenju s drugim državama regiona, nalazi na trećem mjestu, nakon Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a ispred Srbije.
Vijeće ministara
Vijeće ministara BiH ostvarilo je 70,69 posto ispunjenih indikatora otvorenosti.
Istraživanje navodi da je rezultat Vijeća ministara BiH drugi put zaredom blago pao u odnosu na prethodno istraživanje, ali je institucija i dalje na nivou od oko 71 posto ispunjenih indikatora.
Među preporukama za unapređenje su objava kvartalnih i polugodišnjih izvještaja o radu, informacija o imenima i pozicijama državnih službenika, godišnjih izvještaja o javnim nabavkama, kao i unapređenje komunikacije s građanima. Istraživanje preporučuje i video ili audio prenos sjednica te uspostavljanje nacionalnog portala otvorenih podataka.
Vlada FBiH
Vlada Federacije BiH ostvarila je 39,34 posto ispunjenih indikatora otvorenosti.
Prema istraživanju, rezultat Vlade FBiH tokom 2025. godine bio je u blagom porastu nakon nekoliko godina stagniranja ili pada, ali je i dalje iznosio svega oko 39 posto.
Među preporukama su dostupnost dokumenata o kojima se raspravlja na sjednicama Vlade, zapisnika i transkripata, ažurnije objavljivanje dnevnog reda, objava godišnjeg plana i ugovora o javnim nabavkama, budžeta za građane, periodičnih i godišnjih izvještaja o izvršenju budžeta te uspostavljanje baze svih pristiglih zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Istraživanje navodi i da Vlada FBiH nije odgovorila ni na zahtjev za slobodan pristup informacijama ni na upitnik koji su joj poslani na početku istraživanja, zbog čega je dio indikatora ocijenjen negativno.
Vlada RS
Vlada Republike Srpske ostvarila je 39,52 posto ispunjenih indikatora otvorenosti.
Istraživanje navodi da je ovogodišnji rezultat povećan za približno pet procentnih poena u odnosu na prethodne dvije godine, ali da ukupni rezultat i dalje iznosi svega oko 39,5 posto.
Među oblastima za unapređenje izdvajaju se dostupnost zapisnika i transkripata sa sjednica, blagovremeno objavljivanje dnevnog reda s materijalima, ugovora o javnim nabavkama, godišnjih izvještaja o javnim nabavkama te informacija o slobodnom pristupu informacijama.
Ministarstva u BiH
U istraživanju je obuhvaćeno 41 ministarstvo u BiH – devet na državnom i po 16 na entitetskom nivou, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Prosječan rezultat otvorenosti ministarstava za 2025. godinu iznosi 37,62 posto. Istraživanje navodi da je riječ o blagom rastu od oko tri procentna poena u odnosu na prethodno istraživanje, ali da BiH i dalje ima najniži rezultat među posmatranim zemljama u ovoj kategoriji.
Državna ministarstva zadovoljavaju nešto više od polovine postavljenih indikatora, dok je prosječan rezultat entitetskih ministarstava oko 33 posto.
Od devet analiziranih državnih ministarstava, tri ne ispunjavaju ni polovinu indikatora otvorenosti, dok je šest ostvarilo više od polovine indikatora. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH ostvarilo je 73,86 posto i zadržalo prošlogodišnju poziciju i rezultat.
Organi uprave
Kada je riječ o organima uprave, istraživanje je obuhvatilo 46 nasumično odabranih organa uprave na državnom i entitetskom nivou.
Njihov prosječni rezultat iznosi 29,38 posto ispunjenih indikatora otvorenosti, odnosno oko 29 posto u zaokruženom rezultatu koji koristi istraživanje. BiH je i u ovoj kategoriji imala najniži rezultat među posmatranim zemljama.
Istraživanje navodi da većina uočenih nedostataka i dalje postoji, posebno u oblastima transparentnosti, pristupačnosti i proaktivne objave informacija. Zabilježeni su i slučajevi institucija koje nemaju funkcionalnu internet-stranicu ili čije stranice nisu u potpunosti operativne.
Finansijska transparentnost ostaje jedna od najslabijih oblasti. Samo manji broj institucija redovno objavljuje budžete i finansijske planove, dok su izvještaji o izvršenju budžeta i periodični izvještaji o trošenju javnih sredstava i dalje rijetko dostupni javnosti. Slični problemi postoje i kod javnih nabavki, gdje mnoge institucije ne objavljuju planske dokumente, ugovore i izvještaje.
Pristup informacijama
Praksa objavljivanja podataka o radu izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini ostaje neujednačena, uz izražene razlike između državnog i entitetskih nivoa.
Na nivou Vijeća ministara BiH objavljuju se najave sjednica, dnevni redovi, zapisnici i saopćenja nakon sjednica. Ipak, javnosti nisu dostupni materijali o kojima Vijeće ministara odlučuje.
Slična praksa prisutna je i kod Vlade Federacije BiH. Javnosti su dostupni dnevni redovi i saopćenja sa sjednica, ali ne i materijali o kojima Vlada raspravlja i odlučuje.
Na državnom nivou BiH postoje „Politika i standardi proaktivne transparentnosti“, koje je Vijeće ministara BiH usvojilo 2018. godine. Tim standardima institucije na državnom nivou obavezane su da proaktivno objavljuju 38 kategorija informacija, uključujući organizacionu strukturu, budžete, planove i izvještaje o radu te informacije o javnim nabavkama. Međutim, slični standardi nisu sistemski uvedeni na nivou Federacije BiH i Republike Srpske.
Iskustvo novinara
Posljedice nedovoljne dostupnosti podataka posebno osjećaju novinari koji pokušavaju pratiti trošenje javnog novca.
Jedna bh. novinarka iskustvo rada u takvim uslovima opisuje ovako:
„Meni su često potrebni mjeseci da dobijem dokument iz kojeg nisam ni sigurna da li ću imati priču, što dovoljno opisuje problem čekanja na podatke koji moraju biti javno dostupni. U svakodnevnom novinarskom radu taj „zid šutnje“ znači da do informacija o trošenju javnog novca često dolazimo tek nakon višestrukih zahtjeva za pristup informacijama, žalbi, pa i tužbi. Problem nije samo u tome što institucije ne objavljuju informacije proaktivno, već i što često nisu dovoljno sistematizovane, ažurne ili dostupne u formatima koji omogućavaju jednostavnu analizu. Po novinarskom zahtjevu često ne razumiju potrebu i važnost da dostavljaju takve informacije, ili ih dostavljaju na način kako novinari ne bi shvatili te podatke ili kako ne bi uočili nepravilnosti, što se često odnosi samo na planirane budžete bez izvještaja o realizaciji. To usporava istraživačko novinarstvo i posebno otežava otkrivanje obrazaca zloupotrebe, jer novinarima vrijeme odlazi na pribavljanje osnovnih podataka umjesto na njihovu analizu i provjeru ili na pronalaženje drugih izvora od kojih će te podatke dobiti, a koji bi morali biti javno dostupni. Zakonske izmjene jesu važne, ali same po sebi neće biti dovoljne ako institucije transparentnost i dalje budu posmatrale kao formalnu obavezu, a ne kao odgovornost prema građanima. Stvarna otvorenost podrazumijeva da javnost može lako doći do podataka o tome kako se troši njen novac, bez potrebe da za svaku informaciju prvo šalje zahtjev i čeka zakonski rok.“
Ovakvo iskustvo pokazuje razliku između formalnog prava na pristup informacijama i stvarne dostupnosti podataka.
Parlamentarna vlast
Prema rezultatima istraživanja za 2025/2026. godinu, Skupština Crne Gore ostvarila je 82,26 posto, Skupština Sjeverne Makedonije 76,49 posto, a Narodna skupština Republike Srbije 59,42 posto ispunjenih indikatora otvorenosti.
Prosječni rezultat Parlamentarne skupštine BiH iznosi 58,49 posto. Predstavnički dom ostvario je 60,76 posto, a Dom naroda 56,21 posto.
Na entitetskom nivou Parlament Federacije BiH ostvario je 41,54 posto, pri čemu je Dom naroda imao 40,29 posto, a Predstavnički dom 42,79 posto. Narodna skupština Republike Srpske ostvarila je 40,99 posto, dok je Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine ostvarila 34,98 posto.
Istraživanje navodi da se prosječni rezultat parlamentarnih institucija u BiH kreće oko 48 posto te da zbog gotovo identičnog rezultata kao u prethodnom ciklusu nema značajnijeg napretka u otvorenosti i transparentnosti parlamentarnih institucija u BiH.
Dostupnost podataka
Istraživanje zakonodavne vlasti pokazuje da određeni parlamenti u regionu ne ispunjavaju ni neke od osnovnih indikatora koji se odnose na dostupnost informacija o njihovom radu.
Godišnji program rada nije dostupan kod gotovo polovine parlamenata u regionu, dok je godišnji izvještaj o radu objavljen samo na internet-stranicama Skupštine Crne Gore, Skupštine Sjeverne Makedonije i Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Polugodišnje izvještaje o radu objavljuju samo Skupština Sjeverne Makedonije i Skupština Crne Gore.
Kada je riječ o finansijskoj transparentnosti, svi parlamenti u regionu objavili su svoje budžete, ali je samo Skupština Crne Gore pripremila budžet za građane, odnosno pregled budžetskih podataka predstavljen na jasan i pristupačan način.
Završni račun budžeta objavila su samo tri parlamenta u regionu: Skupština Sjeverne Makedonije, Skupština Crne Gore i Parlament FBiH – Dom naroda.
Godišnji plan javnih nabavki objavljuje većina parlamenata, s izuzetkom Narodne skupštine Republike Srpske, na čijoj internet-stranici taj dokument nije dostupan.
Godišnji izvještaj o sprovođenju plana javnih nabavki dostupan je u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji te na internet-stranici Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine.
Transparentnost nije samo dokument
Rezultati oba istraživanja pokazuju da transparentnost institucija nije samo pitanje toga da li je određeni dokument formalno objavljen.
Otvorenost podrazumijeva da građani mogu pratiti rad institucija, razumjeti proces donošenja odluka i imati pristup informacijama koje su im potrebne za praćenje rada vlasti. Kod izvršne vlasti istraživanje posebno ukazuje na potrebu za dostupnijim budžetskim dokumentima, informacijama o javnim nabavkama, izvještajima o radu i dokumentima o kojima se odlučuje.
Kod zakonodavne vlasti istraživanje ukazuje na potrebu za dostupnijim programima i izvještajima o radu, budžetskim dokumentima, informacijama o javnim nabavkama, podacima o radu parlamentarnih odbora i drugim informacijama koje građanima omogućavaju da prate rad parlamentarnih institucija.
U Bosni i Hercegovini posebno je izražena razlika između državnog i entitetskog nivoa. Vijeće ministara BiH ostvarilo je 70,69 posto, dok su Vlada FBiH i Vlada RS ostvarile 39,34 odnosno 39,52 posto ispunjenih indikatora. Kod parlamentarnih institucija Parlamentarna skupština BiH ostvarila je 58,49 posto, Parlament FBiH 41,54 posto, a Narodna skupština Republike Srpske 40,99 posto.
Nalazi istraživanja pokazuju da otvorenost institucija u BiH još nije ujednačena niti sistemski primijenjena na svim nivoima vlasti.
Kada je riječ o javnom novcu, dostupnost informacija građanima omogućava da prate kako institucije donose odluke, kome dodjeljuju sredstva i na koji način izvršavaju svoje budžete.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.