Bila je to prilika da se, pored podsjećanja na dosadašnji razvoj ove visokoškolske ustanove, govori i o njenoj ulozi u obrazovanju kadrova potrebnih savremenoj Bosni i Hercegovini, posebno u oblasti javne uprave.
Nije lako dvije decenije istrajavati na zadatku čiji se rezultati ne mjere samo brojem diploma, već i kvalitetom ljudi koji će jednoga dana sjesti za službenički sto, otvoriti predmet pred sobom i odlučivati o nečijem pravu, zahtjevu ili životnom pitanju.
Upravo zato jubilej Fakulteta za upravu u Sarajevu nije bio samo prilika za podsjećanje na protekle godine, već i za razgovor o tome kakva nam javna uprava treba i kakve ljude ona zahtijeva.
Fakultet je osnovan 2005. godine s primarnim ciljem edukacije visokostručnih kadrova za državnu službu i privatni sektor, kao i pružanja doprinosa reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini po uzoru na standarde Evropske unije. Kako je istakao dekan Emir Tahirović, nastava se odvija kroz tri ciklusa studija, s fokusom na oblasti poput Uprave, Poslovne uprave i E-uprave.
Govoreći o dvadesetogodišnjem radu, dekan je podsjetio da je Fakultet u proteklom periodu opravdao svoje postojanje i iznjedrio brojne kadrove koji danas rade u različitim oblastima javnog i privatnog sektora.
A upravo obrazovanje takvih kadrova predstavlja jedno od najvažnijih pitanja za budućnost javne uprave u Bosni i Hercegovini. Jer, koliko god zakoni, propisi i procedure bili važni, njihovu primjenu u konačnici provode ljudi. Od njihove stručnosti, odgovornosti, profesionalnosti i odnosa prema građanima u velikoj mjeri zavisi i kvalitet rada institucija.
Javna uprava nije samo administrativni aparat koji provodi zakone. Ona je svakodnevno lice države pred građaninom. Građanin se sa institucijama susreće kada ostvaruje određeno pravo, pribavlja dokument, pokreće postupak, rješava pitanje iz oblasti socijalne zaštite, obrazovanja, privrede, urbanizma ili neke druge oblasti. Zato kvalitet javne uprave neposredno utiče na kvalitet života građana.
Upravo zbog toga savremena javna uprava zahtijeva ljude koji, osim formalnog obrazovanja, posjeduju široka znanja iz oblasti prava, ekonomije, upravljanja, informacionih tehnologija i komunikacije s građanima. Od službenika se sve više očekuje da razumije složene procedure, koristi savremene digitalne alate, ali i da bude spreman odgovorno i profesionalno rješavati probleme s kojima se građani svakodnevno suočavaju.
U tom kontekstu značaj Fakulteta za upravu nije samo u broju diplomiranih studenata. Njegova vrijednost ogleda se i u tome koliko će ti ljudi svojim znanjem, radom i odnosom prema poslu doprinijeti da javne institucije budu efikasnije, odgovornije i otvorenije prema građanima.
Bosni i Hercegovini su potrebni kadrovi koji će javnu funkciju razumijevati prvenstveno kao profesionalnu odgovornost, a ne samo kao radno mjesto. Potrebni su ljudi koji će znati primijeniti propise, ali i razumjeti potrebe građana; koji će poštovati proceduru, ali istovremeno tražiti načine da se ona provodi efikasno i uskladu sa savremenim standardima.
Poseban izazov u tom pogledu predstavlja digitalizacija javne uprave. E-uprava mijenja način na koji građani komuniciraju sa institucijama i donosi mogućnost bržeg, jednostavnijeg i transparentnijeg pružanja javnih usluga. Međutim, ni najbolji digitalni sistemi ne mogu sami po sebi riješiti probleme ako iza njih ne stoje obrazovani i odgovorni ljudi. Zato obrazovanje kadrova za e-upravu predstavlja važan dio procesa modernizacije javnog sektora.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk u svom obraćanju naglasio je važnost Fakulteta u obrazovnom sistemu i administrativnom aparatu Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu predstojećih reformi i procesa približavanja Evropskoj uniji. Istaknuta je i želja da u narednom periodu Fakultet postane punopravna članica UNSA.
-Za Vladu Kantona Sarajevo partnerstvo sa akademskom zajednicom predstavlja strateški prioritet, istakao je UK. Mladi, obrazovani i stručni kadrovi koje ovaj fakultet školuje već dvije decenije ključni su nosioci transformacije javnog sektora i izgradnje institucija po mjeri svakog građanina.
Po riječima rektora Univerziteta u Sarajevu Tarika Zaimovića, posebno je važno jačanje kulture odgovornosti u javnim institucijama.
Fakultet je u proteklih 20 godina postao jedan od važnih članova akademske zajednice, rekao je rektor Zaimović, naglašavajući da je javna uprava nerijetko ogledalo društva, te da tranzicione zemlje, uz dodatne obaveze, imaju i izazove izgradnje efikasne uprave.
A upravo je odgovornost jedan od temelja na kojima bi trebala počivati svaka moderna javna služba. Stručnost bez odgovornosti nije dovoljna, kao što ni odgovornost bez znanja ne može dati očekivane rezultate. Zato je kontinuirano obrazovanje i usavršavanje javnih službenika pitanje od posebnog značaja za funkcionisanje institucija.
U vremenu kada se od javne uprave očekuje da bude brža, efikasnija, transparentnija i dostupnija građanima, potreba za kvalitetno obrazovanim kadrovima postaje još izraženija. Reforma javne uprave ne podrazumijeva samo promjenu zakona i procedura. Ona podrazumijeva i promjenu načina razmišljanja,organizacijske kulture i odnosa prema poslu i građanima.
Dvadeset godina rada Fakulteta za upravu zato predstavlja više od jubileja jedne visokoškolske ustanove. To je i svojevrsni podsjetnik na činjenicu da se kvalitet institucija gradi dugoročno – znanjem, iskustvom, profesionalnim standardima i ljudima koji su spremni da svoje znanje stave u službu javnog interesa.Tokom akademije zaslužnim pojedincima uručene su prigodne zahvalnice, a prikazan je i film u okviru kojeg su prezentovani razvoj, ostvareni rezultati i međunarodna saradnja Fakulteta.
Dvije decenije rada ostaju tako upisane kao značajan period u kojem je Fakultet za upravu nastojao odgovoriti na potrebe društva i tržišta rada. Pred njim su novi izazovi, posebno oni koji proizlaze iz digitalne transformacije, reforme javnog sektora i evropskih integracija.
Jer, ako želimo kvalitetne institucije, moramo imati kvalitetne ljude u njima. A do kvalitetnih ljudi ne dolazi se preko noći – oni se obrazuju, usavršavaju i godinama grade kroz znanje, profesionalni odnos prema poslu i svijest da je javna služba prije svega – služba građanima.
Jubileji su, međutim, uvijek i više od pogleda unazad. Oni su prilika da se postavi pitanje šta dalje.
Dvadeset godina postojanja Fakulteta za upravu predstavlja vrijeme u kojem su stvarane generacije stručnjaka, ali istovremeno i obavezu da se nastavi sa unapređenjem obrazovanja i prilagođavanjem novim potrebama društva.
Jer, javna uprava budućnosti neće se moći oslanjati samo na ono što je bilo dovoljno jučer. Tražit će nova znanja, nove tehnologije, drugačije načine komunikacije i, prije svega, ljude spremne da uče tokom cijelog svog profesionalnog života.
A građaninu je, na kraju, najmanje važno kako se zove određena reforma, koliko stranica ima neki zakon ili koliko je složena organizaciona struktura institucije. Važno mu je da kada pokuca na vrata institucije – naiđe na čovjeka koji zna svoj posao.
Zato dvadeset godina Fakulteta za upravu nije samo priča o jednoj obrazovnoj ustanovi. To je i priča o potrebi da Bosna i Hercegovina gradi javnu upravu u kojoj će stručnost, odgovornost, profesionalnost i odnos prema građaninu biti temelj njenog rada.
Jer kvalitetna uprava počinje kvalitetnim kadrom. A kvalitetan kadar ne nastaje preko noći – on se stvara učenjem, obrazovanjem, iskustvom i stalnim usavršavanjem.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.