Zakon pod nazivom “Thirty-Two Hour Workweek Act” predviđa da bi se standardna radna sedmica sa 40 smanjila na 32 sata, bez smanjenja primanja zaposlenih.
Takano je obrazložio da se način rada značajno promijenio, posebno zbog razvoja tehnologije.
“Rad se fundamentalno promijenio”, kazao je Takano, navodeći mobilne telefone, internet i umjetnu inteligenciju kao tehnologije koje su povećale produktivnost zaposlenih.
“Vrijeme je da radni standardi uhvate korak”, dodao je.
Takano i Sanders sličan prijedlog zakona predstavljaju od 2021. godine, nadajući se da bi on ovaj put mogao dobiti dovoljnu podršku za usvajanje.
Ne bi svi morali raditi samo 32 sata
Prema aktuelnom prijedlogu, poslodavci ne bi nužno morali zaposlenicima odmah skratiti radno vrijeme na 32 sata sedmično.
Za svaki rad iznad 32 sata zaposlenici bi imali pravo na naknadu u visini jedne i po redovne satnice. Poslodavcima bi također bilo omogućeno da smanjenje radnog vremena provode postepeno tokom perioda od četiri godine.
Prijedlog zakona istovremeno bi trebao spriječiti poslodavce da smanjenjem radnog vremena zaposlenima smanjuju plate ili beneficije.
Sanders smatra da bi radnici trebali imati direktnu korist od tehnološkog napretka, posebno u vremenu kada umjetna inteligencija i robotika mijenjaju tržište rada.
“U trenutku kada će umjetna inteligencija i robotika radikalno transformirati našu ekonomiju, neophodno je da finansijska korist od novih tehnologija pripadne radničkim porodicama, a ne samo nekolicini milijardera i direktora velikih kompanija”, poručio je Sanders.
Prema njegovim riječima, jedan od načina da se to postigne jeste četverodnevna radna sedmica bez smanjenja plata i beneficija.
Kritičari upozoravaju na moguće probleme
Ipak, prijedlog ima i kritičare koji upozoravaju da kraća radna sedmica ne bi nužno odgovarala svim zanimanjima.
Protivnici navode da bi poslodavci mogli usporiti zapošljavanje, povećati cijene proizvoda i usluga ili od zaposlenih tražiti da u kraćem periodu obave isti obim posla.
“Jedan od rizika je da pet dana rada pretvorimo u četiri dana stresa”, kazao je Jay Aldebert iz organizacije International Services.
Ako bi primjena četverodnevne radne sedmice zahtijevala više cijene, manje zaposlenih, kraće radno vrijeme ili veće opterećenje za postojeće radnike, upozorio je, trošak se ne bi izgubio, već bi samo bio prebačen na drugu stranu.
Eksperiment pokazao dobre rezultate
Kraća radna sedmica već se testira u različitim dijelovima svijeta, a organizacija 4 Day Week Global godinama zagovara prelazak na četverodnevnu radnu sedmicu.
Jedan od većih eksperimenata proveden je 2022. godine, kada su 33 kompanije iz SAD-a, Irske i Australije, sa ukupno oko 1.000 zaposlenih, tokom šest mjeseci testirale radnu sedmicu od četiri dana i 32 sata.
Model je bio zasnovan na principu da zaposlenici rade 80 posto uobičajenog radnog vremena, ali za to primaju 100 posto plate, uz očekivanje da zadrže puni obim uobičajenog učinka.
Rezultati su pokazali da je model bio prihvatljiv i poslodavcima. Osamnaest kompanija izjavilo je da definitivno planira nastaviti s četverodnevnom radnom sedmicom, dok je njih sedam željelo nastaviti, ali još nije donijelo konačnu odluku.
Jedna kompanija bila je “naklonjena nastavku”, dok jedna tada još nije bila sigurna.
Nijedna od kompanija koje su učestvovale u eksperimentu nije navela da naginje povratku na klasičnu petodnevnu radnu sedmicu.
Prijedlog zakona u SAD-u tako bi mogao ponovo otvoriti pitanje koje se sve češće postavlja širom svijeta: da li je uz savremenu tehnologiju i veću produktivnost moguće raditi manje, a zadržati isti nivo primanja i učinka.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.