Kako za Akta.ba ukazuje Haris Kadić, agent za nekretnine iz Stanpromet LAB-a, posebno bi zanimljive mogle postati lokacije koje će dobiti kvalitetniju vezu s ostatkom Sarajeva.
Među područjima koja se izdvajaju su Dobrinja, aerodromski pravac, Azići, Doglodi, Mojmilo, Buća Potok i Vogošća.
Planirana bolja saobraćajna povezanost ovih dijelova mogla bi povećati interes i kupaca i investitora, posebno ako je budu pratili novi sadržaji i uređenje prostora.
Stan više neće vrijediti samo zbog adrese
Sarajevsko tržište nekretnina tradicionalno veliku vrijednost daje centru i već etabliranim gradskim naseljima. Međutim, Kadić smatra da bi se taj odnos dugoročno mogao mijenjati.
– Najveću vrijednost neće nužno imati samo centar grada, nego dobro planirana, dostupna i funkcionalna mikrolokacija – smatra Kadić.
Upravo bi infrastruktura mogla napraviti veliku razliku između pojedinih naselja.
Kvalitetniji javni prevoz, garaže i parking, biciklističke staze, uređene zelene površine i dobra povezanost s ostatkom grada povećavaju kvalitet svakodnevnog života, a time mogu stvarati i veću potražnju za stanovima.
Dobrinja, Vogošća, Azići, Doglodi…
Posebnu pažnju zato privlače dijelovi Sarajeva kroz koje su planirani novi ili unaprijeđeni saobraćajni pravci.
Dobrinja i područje prema aerodromu, kao i Azići, Doglodi, Mojmilo, Buća Potok i Vogošća, mogli bi postati zanimljiviji tržištu ukoliko najavljena infrastruktura zaista bude realizovana.
To, međutim, ne znači da će cijene stanova na tim lokacijama automatski porasti samo zato što su projekti ucrtani u Urbanistički plan.
Ključno će biti šta će od planiranog zaista biti izgrađeno i kada.
Kupci sve više računaju minute, a ne samo kilometre
Jedan od koncepata koji bi mogao uticati na budući razvoj Sarajeva jeste takozvani 15-minutni grad.
Ideja je da stanovniku škole, trgovine, rekreacija, javni prevoz i druge svakodnevne potrebe budu dostupni za relativno kratko vrijeme pješke, biciklom ili javnim prevozom.
To mijenja i način na koji ljudi procjenjuju vrijednost stana.
– Kupac više neće gledati samo koliko stan ima kvadrata. Sve više će gledati koliko mu treba do posla, škole, trgovine, javnog prevoza, rekreacije i zelenih površina – ističe Kadić.
Drugim riječima, stan koji nije u centru, ali ima odličnu saobraćajnu vezu, školu, trgovinu, parking i zelene površine u neposrednoj blizini, mogao bi kupcu postati privlačniji od nekretnine na tradicionalno skupljoj, ali manje praktičnoj lokaciji.
Stanovi od 40 do 65 kvadrata mogli bi biti posebno zanimljivi
Kadić izdvaja i tip nekretnina koji bi mogao imati značajnu potražnju.
Riječ je o stanovima površine približno 40 do 65 kvadratnih metara, posebno kvalitetnoj novogradnji na dobro povezanim lokacijama.
Na vrijednost bi mogli uticati i blizina budućih linija javnog prevoza, dostupnost garaže ili parking mjesta te zelene i rekreativne površine.
U kratkom roku mogao bi se pojaviti povećan interes investitora i kupaca za područja uz planirane infrastrukturne koridore, dok bi se stvarni efekti na cijene jasnije mogli vidjeti tek nakon realizacije projekata.
Zato novi Urbanistički plan ne treba posmatrati kao garanciju da će određeni stan ili zemljište poskupjeti.
– Urbanistički plan sam po sebi ne povećava cijenu nekretnine preko noći. Ali može vrlo jasno pokazati gdje će se u narednim godinama stvarati infrastruktura, sadržaji i nova potražnja – zaključuje Kadić.
Upravo će realizacija biti presudna. Ako planirane saobraćajnice, javni prevoz i drugi sadržaji zaista budu izgrađeni, današnje „sporedne“ lokacije mogle bi postati neke od zanimljivijih adresa budućeg Sarajeva.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.