U pojedinim gradovima trgovci tonu peleta prodaju i za 900 KM.
Situacija se razlikuje između entiteta. Cijena peleta u Republici Srpskoj trenutno ide do 600 KM po toni, dok je u Federaciji BiH u prosjeku viša za oko 50 KM.
Predsjednik Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović za Fenu je kazao da je jedan od ključnih problema ove godine nedostatak sirovine iz šumarstva.
“Zima je bila duža, pa se u šumu ušlo mjesec do dva kasnije nego obično. Postoje i objektivni problemi u šumarstvu na koje ne možemo uticati. Znajući za ove okolnosti, još u aprilu smo apelovali na stanovništvo da blagovremeno nabavi pelet. Većina građana nas je poslušala, ali jedan dio još uvijek nije nabavio ogrjev”, naveo je Ivanović.
Najveća potražnja trenutno je zabilježena u većim urbanim sredinama, prvenstveno Sarajevu, Mostaru i Tuzli.
Upravo na tim područjima pojedini trgovci koriste povećanu potražnju, pa maloprodajne cijene u određenim slučajevima dostižu čak 900 KM po toni.
Ivanović tvrdi da proizvođači nisu ti koji stoje iza takvih poskupljenja, već da cijene na terenu povećavaju preprodavci.
Predstavnici proizvođača uskoro bi trebali održati sastanak na kojem će razgovarati o mogućnostima za prevazilaženje problema sa snabdijevanjem. Ivanović upozorava da veliki rast cijena nije ni u interesu same industrije.
“Poskupljenje nikako ne ide u prilog proizvođačima. Poučeni smo negativnim iskustvom iz 2022. godine, kada je nagli skok cijena doveo do poremećaja od kojih se sektor oporavljao naredne dvije godine”, upozorio je Ivanović.
Uprkos problemima sa sirovinom, postoje kompanije koje navode da nisu povećavale cijene. Iz kompanije “Karać” iz Laktaša kažu da 900 kilograma peleta kod njih košta 594 KM te da cjenovnik nisu mijenjali od januara prošle godine.
Slični problemi na tržištu zabilježeni su i 2022. godine, kada je cijena tone peleta u jednom trenutku dostizala čak 1.000 KM.
Zbog tadašnjeg naglog rasta cijena i povećanog izvoza prema evropskom tržištu, Vijeće ministara BiH privremeno je zabranilo izvoz peleta, dok su entitetske vlade ograničile njegovu cijenu na 561,60 KM po toni.
Takve mjere kratkoročno su zaštitile domaće kupce, ali su istovremeno proizvođačima stvorile probleme na inostranom tržištu. Nakon ukidanja zabrane brojni evropski kupci već su pronašli druge dobavljače, pa je domaćem drvoprerađivačkom sektoru trebalo naredne dvije godine da se oporavi od posljedica poremećaja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.