Dok tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno pratimo temperature i tražimo hlad, klimatizirane prostore i osvježenje, priroda se s visokim temperaturama suočava na potpuno drugačiji način.
Za močvarni ekosustav svaki dodatni stupanj znači veće isparavanje, veći gubitak vode i dodatni pritisak na biljne i životinjske vrste koje ovise o stabilnom vodnom režimu.
Golim okom vidljive posljedice
U Hutovu blatu posljedice suše sve su vidljivije. Površine koje bi u prirodnom vodnom režimu trebale biti ispunjene vodom danas su na pojedinim područjima gotovo potpuno suhe. Umjesto vodenih površina sve je više vidljivo muljevito i ogoljeno tlo, kao i suha vegetacija.
No, nestanak vode iz močvare nije samo promjena izgleda krajolika.
”Močvara je složen i osjetljiv živi sustav u kojem su voda, tlo, biljke i životinje međusobno povezani. Promjena jednog dijela tog sustava neminovno se odražava i na sve ostale”, poručuju iz Parka prirode Hutovo blato.
Hutovo blato jedno je od najvrjednijih močvarnih područja u ovom dijelu Europe, a njegova važnost proizlazi upravo iz bogatstva staništa i vrsta koje ovise o vodi.
Posebnu vrijednost imaju močvarna i tresetna staništa. Tresetna tla imaju važnu ulogu u ciklusu ugljika jer tijekom dugih vremenskih razdoblja mogu pohranjivati velike količine ugljika. Dok su takva tla dovoljno vlažna, voda usporava razgradnju organske tvari i pomaže zadržavanju ugljika u tlu.
Isušivanje tresetnih područja mijenja taj prirodni proces. Kada nestaje vode, mijenjaju se uvjeti u tlu, povećava se razgradnja organske tvari, a ugljik koji je dugo bio pohranjen u tlu može se ponovno osloboditi u atmosferu.
Zbog toga je gubitak vode u močvarnom području mnogo više od nestanka jedne vodene površine.
Suša povećava pritisak na cijeli ekosustav
Problem dodatno usložnjava činjenica da klimatske promjene nisu jedini pritisak kojem su prirodni sustavi izloženi.
Dugotrajne suše i visoke temperature dolaze u kombinaciji s antropogenim promjenama – načinom na koji koristimo prostor, vodu i druge prirodne resurse.
Promjene u vodnom režimu, gubitak i fragmentacija staništa, intenzivno korištenje prirodnih resursa te sve izraženiji klimatski ekstremi zajedno stvaraju pritisak kojemu su posebno osjetljivi močvarni ekosustavi.
Posljedice se međusobno nadovezuju.
”Manje vode znači veći stres za biljke i životinje. Suha vegetacija povećava opasnost od požara. Požari dodatno uništavaju staništa, a promjene staništa ugrožavaju vrste koje o njima ovise. Sve je povezano”, dodaju iz Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato.
Posljedice takvih promjena, navodi se, ne završavaju na granicama Parka prirode.
”Prirodni sustavi imaju važnu ulogu i za čovjeka. Čista voda i zrak, očuvanje tla, regulacija temperature, zadržavanje vode, zaštita od poplava, oprašivanje i skladištenje ugljika samo su neki od procesa o kojima ovisi kvaliteta života. Zato pitanje više nije samo koliko će temperature biti visoke. Pitanje je koliko dugo prirodni sustavi mogu podnositi istodobni pritisak klimatskih promjena i ljudskih aktivnosti”, dodaje se.
Hutovo blato treba vodu – ali i odgovorno upravljanje
Suše nije moguće spriječiti, kao ni kontrolirati vremenske prilike. Međutim, moguće je odgovornije upravljati vodnim resursima, prostorom i prirodnim staništima.
Upravo zato zaštita močvarnih područja nije samo pitanje očuvanja prirode, nego i pitanje dugoročne sigurnosti i otpornosti prostora na klimatske promjene.
Potrebno je djelovati preventivno, pratiti stanje ekosustava, čuvati staništa i vodne resurse te odluke o korištenju prirodnih dobara donositi imajući na umu njihove dugoročne posljedice.
Reagirajmo dok nije kasno
”Jer kada izgubimo stanište, teško ga je vratiti. Kada nestane vrsta, nije ju moguće jednostavno ponovno stvoriti. A kada se ozbiljno naruši prirodna ravnoteža, posljedice se ne zaustavljaju na području na kojem je promjena nastala. Hutovo blato danas nam upravo zbog toga šalje važnu poruku da suha močvara nije samo prizor promijenjenog krajolika. Ona je znak promjene prirodnih uvjeta o kojima ovisi cijeli ekosustav”, poručili su iz Parka prirode Hutovo blato.
Park prirode Hutovo blato zato želi podsjetiti da zaštita prirode nije prepreka razvoju, već ulaganje u budućnost.
”Priroda ne govori glasno. Ne može sjesti za stol, poslati dopis ili upozorenje. Ali njezine promjene vidimo. Vidimo ih u nedostatku vode, suhoj vegetaciji, promijenjenim staništima i sve većoj osjetljivosti prostora na požare i druge ekstremne događaje.
Zato, dok ponovno gledamo koliko danas pokazuje termometar, vrijedi pogledati i oko sebe.
Ne samo koliko je vruće nama. Nego i koliko je teško prirodi. Hutovo blato treba vodu. A očuvanje vode znači očuvanje života. Ako se ne krenu poduzimati konkretne mjere, pitanje je što nas tek očekuje u godinama koje su ispred nas”, poručuju iz Parka prirode Hutovo blato.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.