Kritičari tvrde da se time širi strah i stigmatizira cijela zajednica, dok republikanci odgovaraju da otvaraju legitimna pitanja o ekstremizmu, sigurnosti i ulozi religije u javnom životu, piše Reuters.
Potpredsjednik JD Vance prošle je sedmice demokratskog kandidata za Senat u Michiganu Abdula El-Sayeda nazvao “vrlo, vrlo zlim” i optužio ga da brani terorizam. Povod su bile El-Sayedove izjave nakon napada na sinagogu u predgrađu Detroita u marta.
U Teksasu je republikanski guverner Greg Abbott zatražio istragu projekta muslimanske zajednice zbog, kako tvrdi, pokušaja uspostave “šerijatskih sudova”. Investitori i organizacije za ljudska prava to odbacuju. U Alabami je senator Tommy Tuberville, koji se kandidira za guvernera, upozorio na radikalni islam i poručio da je “neprijatelj pred vratima”.
Na izborima u studenome odlučivat će se može li Demokratska stranka preuzeti kontrolu nad Kongresom od republikanaca predsjednika Donalda Trumpa.
Prema Pew Research Centeru, u SAD-u živi oko 5,5 miliona muslimana, odnosno oko 1,6 posto stanovništva. Njihov politički utjecaj posljednjih je godina porastao. New York je dobio prvog muslimanskog gradonačelnika Zohrana Mamdanija, Ghazala Hashmi postala je zamjenica guvernera Virginije, a El-Sayed bi mogao postati prvi muslimanski senator.
Republikanski zastupnici Keith Self i Chip Roy osnovali su klub “Amerika slobodna od šerijata”, dok je Randy Fine s Floride predložio zakon za koji tvrdi da će zaustaviti “uspon” šerijatskog prava u SAD-u.
El-Sayed, Amerikanac muslimanske vjere, postao je jedna od glavnih meta takve retorike. Nakon što se muškarac automobilom zaletio u sinagogu u kojoj su se nalazila djeca, El-Sayed je osudio napad, ali je za počinitelja rekao da “povrijeđeni ljudi povrjeđuju druge” te spomenuo rođake poginule u izraelskom napadu na Libanon.
Kasnije je rekao da su njegove riječi možda pogrešno protumačene i ispričao se. Na Vanceove optužbe odgovorio je da je “zlo” oduzimati zdravstveno osiguranje radnicima radi poreznih olakšica milijarderima, povećavati troškove hrane i goriva te dijeliti ljude radi političke koristi.
Republikanci ga napadaju i zbog suradnje s lijevim influencerom Hasanom Pikerom, koji je svojedobno rekao da je SAD zaslužio napade 11. rujna. Tuberville je reagirao i na El-Sayedovu usporedbu usamljenosti u američkom društvu s većim osjećajem zajedništva kod njegove rodbine u Egiptu. “Ako toliko mrziš Ameriku, idi živjeti u Egipat”, napisao je Tuberville.
Trumpova podrška kreće se oko 33 posto, a birače najviše brinu troškovi života, rat protiv Irana i carine. Istodobno se mijenja i odnos Amerikanaca prema Izraelu, osobito među demokratskim biračima, među kojima raste suosjećanje s Palestincima i protivljenje američkoj vojnoj pomoći Izraelu.
Aaron Hughes, profesor religijskih studija na Sveučilištu u Rochesteru, smatra da republikanci pojačavaju fokus na muslimane jer im je teže braniti rezultate na pitanjima poput inflacije, rata i imigracije. “Ako se možete ogrnuti zastavom i kritizirati muslimane i islam, onda se zapravo ne morate baviti stvarnim problemima”, rekao je Hughes.
Takav pristup nazvao je širenjem straha i upozorio da se cijela zajednica nepravedno povezuje s Hamasom ili Iranom. Pritom mnogi američki muslimani dijele dio konzervativnih stavova republikanaca, primjerice protivljenje nekim oblicima pobačaja i istospolnim brakovima.
Stručnjaci podsjećaju da američke kampanje imaju dugu povijest ciljanja manjina. Tokom predsjedničke kampanje 2024. Trump i drugi republikanci širili su lažne tvrdnje da haićanski imigranti u Springfieldu u Ohiju jedu kućne ljubimce.
Ashik Siddique iz Demokratskih socijalista Amerike upozorava da islamofobična retorika nije ograničena samo na republikance. Kao primjer naveo je bivšeg guvernera New Yorka Andrewa Cuoma, koji je prošle godine tijekom kampanje protiv Mamdanija u radijskom intervjuu upitao: “Možete li zamisliti Mamdanija na toj funkciji tijekom napada 11. septembra?”
Tema je u međuvremenu izašla i iz okvira predizbornih skupova. Abbott je u augustu zatražio saveznu istragu dviju zračnih luka u Teksasu zbog prostorija za islamsko ritualno pranje, tvrdeći da državne zračne luke ne smiju favorizirati jednu vjeru.
Njegov tim tvrdi da se ne cilja muslimane zbog njihove vjere. Demokratski gradonačelnik Houstona John Whitmire odgovorio je da su prostori za pranje i molitvu otvoreni svim putnicima i zaposlenicima, bez obzira na njihovu vjeru, prenosi Index.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.