Područje oceana poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa u zagrijavanju” ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj od 1900. godine. Znanstvenici su dugo raspravljali je li ta anomalija posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena vjetrova i oblaka ili je signal slabljenja ključnog sustava oceanskih struja. Nova studija zaključuje da je uzrok slabljenje struja, što upućuje na zabrinjavajuću budućnost.
Usporena oceanska pokretna traka
Atlantska meridionalna preokretna struja, poznata kao AMOC, funkcionira kao divovski sustav koji prenosi toplinu. Povlači toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru, gdje se ona hladi, tone i zatim teče natrag prema jugu. Brojna istraživanja pokazuju da taj sustav slabi jer globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem otapa led, što u ocean unosi velike količine slatke vode.
To narušava osjetljivu ravnotežu topline i saliniteta o kojoj AMOC ovisi. Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava točki preokreta, koja bi mogla nastupiti već u ovom stoljeću, a nakon nje bi kolaps sustava bio neizbježan.
Posljedice zaustavljanja struje
Potpuno zaustavljanje AMOC-a imalo bi katastrofalne posljedice na globalnoj razini. To bi izazvalo ubrzan porast razine mora duž istočne obale SAD-a, Europi donijelo ekstremno hladne zime i pomaknulo afričke monsune, što bi uzrokovalo dugotrajne suše. Neki znanstvenici smatraju “hladnu mrlju” jasnim dokazom promjena u AMOC-u, jer je to upravo regija u koju taj sustav donosi najviše topline.
Novi dokazi iz dubina
Kako bi bolje razumjeli što se događa, autori studije kombinirali su podatke o temperaturi oceana prikupljene instrumentima i satelitima s klimatskim modelima. Otkrili su da se hlađenje u “hladnoj mrlji” ne događa samo na površini, već i duboko u oceanu, gdje atmosferski uvjeti poput vjetrova i oblaka imaju znatno manji utjecaj. Studija je pokazala da svi znakovi upućuju na utjecaj AMOC-a.
“Mijenja se prijenos topline u oceanu”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceana na Sveučilištu u Potsdamu. Pojasnio je da upravo to uzrokuje hlađenje “hladne mrlje”. Rahmstorf dodaje da postoji i mnogo drugih dokaza o slabljenju AMOC-a, neovisno o “hladnoj mrlji”, a neke studije pokazuju da je struja trenutno najslabija u posljednjih tisuću godina.
Reakcije znanstvene zajednice
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu koji nije sudjelovao u istraživanju, napomenuo je da su prethodne studije pokazale mogućnost nastanka “hladne mrlje” isključivo pod utjecajem atmosferskih uvjeta. “No, činjenica da je nova studija došla do dosljednih rezultata analizom različitih skupova podataka učvršćuje pouzdanost zaključaka”, dodao je.
David Thornally, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College London, rekao je da studija podupire dokaze o povezanosti “hladne mrlje” i slabljenja AMOC-a. Ipak, upozorio je da zbog manjka podataka iz stvarnog svijeta dostupne informacije “treba smatrati dobrim aproksimacijama, a ne savršenim prikazom stvarnosti”.
Thornally je za CNN izjavio kako i dalje postoje neizvjesnosti i dodao: “Ne mislim da će ova studija biti zadnja riječ o ovom pitanju”. S time se složio i Jonathan Baker, viši klimatolog u britanskom Met Officeu. “Ovu bih studiju promatrao kao dodatni dokaz doprinosa AMOC-a hladnoj mrlji, a ne kao konačno rješenje tog pitanja”, izjavio je za CNN.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.