Granata je pogodila prostor na kojem su se nalazili civili
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti danas je obilježena 34. godišnjica masakra na Alipašinom Polju, gdje je tokom opsade Sarajeva, 30. augusta 1992. godine, ubijeno 11 građana, dok su 53 osobe ranjene.
Na mjestu stradanja, na Trgu solidarnosti kod broja 14, danas su se okupili članovi porodica ubijenih, predstavnici Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva, Općine i Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo, Unije civilnih žrtava rata, Udruženja penzionera Novi Grad te Mjesne zajednice „A faza“ Alipašino Polje.
Masakr se dogodio 30. augusta 1992. godine oko podneva, kada je s položaja Vojske Republike Srpske iz pravca Nedžarića ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Granata je pogodila prostor na kojem su se nalazili civili.
Na mjestu su ubijeni Rifet Bahtić, Jasmina Duraković, Jasmin Đozo, Muniba Ganija, Nermin Gušić, Zoran Kafedžić, Sadrija Krasnići, Adnan Lingo, Nadežda Puljić, Daniel Turkalj i Edin Uzunović. Još 53 osobe zadobile su teže i lakše povrede.
Prisutnima se obratila predstavnica Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo Aida Osmančević, koja je naglasila da obilježavanje mjesta stradanja predstavlja dug prema žrtvama, ali i obavezu društva da čuva istinu o opsadi Sarajeva.
– Obilježavanjem ovog tužnog dana ne odajemo samo počast ubijenim sugrađanima, već šaljemo poruku da nećemo zaboraviti. Mjesta sjećanja nisu samo podsjetnici na patnju i stradanje, već i upozorenja za budućnost. To je jednostavna opomena – učiniti sve da nikada ne dozvolimo da se ovakvi zločini ponove – poručeno je.Sarajevo je tokom opsade, koja je trajala gotovo četiri godine, bilo svakodnevno izloženo granatiranju i snajperskim napadima. Prema dostupnim podacima, tokom opsade ubijeno je više od 12.000 građana Sarajeva, među kojima je bilo 1.601 dijete.
Današnje obilježavanje još jednom je ukazalo na značaj očuvanja sjećanja na civilne žrtve i utvrđivanja činjenica o zločinima počinjenim tokom opsade. Presude za zločine počinjene u Sarajevu predstavljaju dio procesa utvrđivanja odgovornosti, dok obaveza očuvanja kulture sjećanja ostaje na cijelom društvu.
Sa mjesta na kojem je prije 34 godine ugašeno 11 života danas je ponovljena poruka da sjećanje mora biti jače od zaborava, a istina temelj budućnosti. Sarajevo i Bosna i Hercegovina svoju budućnost mogu graditi na miru, solidarnosti, međusobnom uvažavanju i poštovanju prema svim žrtvama.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.