Svijet

85% ljudi brine zbog dezinformacija i lažnih vijesti na internetu

Više od 85% ljudi zabrinuto je zbog utjecaja dezinformacija na internetu, a 87% vjeruje da je to već naštetilo politici njihove zemlje, navedeno je u globalnom istraživanju, dok Ujedinjene nacije objavljuju plan za borbu protiv ovog fenomena.

FOTO: ILUSTRACIJA/PEOPLESBANK
FOTO: ILUSTRACIJA/PEOPLESBANK

Audrey Azoulay, generalna direktorica UN-ovog kulturnog tijela (UNESCO), rekla je novinarima u ponedjeljak da lažne informacije i govor mržnje na internetu ubrzani i pojačani platformama društvenih medija – predstavljaju “velike rizike za društvenu koheziju, mir i stabilnost”.

Hitno je potrebna uredba “da bi se zaštitio pristup informacijama…kojom bi se istovremeno štitila sloboda izražavanja i ljudska prava”, rekla je Azoulay predstavljajući “plan upravljanja” za vlade, regulatore i platforme.

Istraživanje koje je naručio UNESCO u 16 zemalja u kojima će se sljedeće godine održati nacionalni izbori – sa ukupno 2,5 milijardi glasača – pokazalo je koliko je potreba za efikasnom regulativom postala hitna, saopštila je organizacija.

Istraživanje Ipsosa provedeno na 8.000 ljudi u zemljama koje uključuju Austriju, Hrvatsku, SAD, Alžir, Meksiko, Ganu i Indiju, pokazalo je da 56% korisnika interneta svoje vijesti dobija uglavnom s društvenih mreža, daleko više nego s TV-a (44%). ili medijskih portala (29%).

Društvene mreže bile su glavni izvor vijesti u gotovo svakoj zemlji, uprkos tome što je povjerenje u informacije koje pružaju znatno manje nego u tradicionalne medije: 50% naspram 66% za televiziju, 63% za radio i 57% za medijske web stranice i aplikacije.

U svih 16 zemalja, 68% ispitanika reklo je da se na društvenim mrežama lažne vijest najviše šire, ispred aplikacija za razmjenu poruka (38%), što je uvjerenje koje „preovladava u svim zemljama, starosnim grupama, društvenom porijeklu i političkim preferencijama“.

Dezinformacije su u velikoj većini viđene kao konkretna prijetnja, a 85% ih je reklo da su zabrinuti za njihov utjecaj. Osamdeset sedam posto reklo je da su dezinformacije već imale veliki utjecaj na nacionalni politički život i da će igrati ulogu na izborima 2024. Govor mržnje je također smatran široko rasprostranjenim: 67% ispitanika je reklo da su ga vidjeli na internetu (i 74% mlađih od 35 godina). Velika većina (88%) rekla je da vlade i regulatori moraju riješiti oba pitanja, a 90% je također željelo da platforme preduzmu akciju.

Oprez se smatra posebno važnim tokom izbornih kampanja. Od anketiranih, 89% je tražilo vladinu i regulatornu intervenciju, a 91% je očekuje da platforme društvenih mreža budu još opreznije kada je demokratija direktno u igri.

“Ljudi su veoma zabrinuti zbog dezinformacija, u svim zemljama i društvenim kategorijama – uzrastu, obrazovanju, ruralnim ili urbanim”, rekao je Mathieu Gallard iz Ipsosa. “Posebno su zabrinuti tokom izbora – i žele da se svi akteri bore protiv toga.”

UNESCO je saopštio da je njegov plan, zasnovan na sedam ključnih principa, proizašao iz procesa konsultacija koji je opisan kao “bez presedana” u sistemu UN-a, oslanjajući se na više od 10.000 doprinosa iz 134 zemlje u periodu od 18 mjeseci. Guilherme Canela de Souza Godoi, UNESCO-v voditelj odjela za slobodu izražavanja, rekla je da više od 50 zemalja već reguliše društvene mreže, ali to često nije u skladu s međunarodnim normama o slobodi govora i ljudskim pravima.

Smjernice predstavljaju “snažan plan zasnovan na pristupu ljudskim pravima, osmišljen da informiše i inspiriše vlade i regulatore”, rekao je, dodajući da je nekoliko afričkih i latinoameričkih zemalja već izrazilo interes.

Najmanje jedna velika platforma rekla je tijelu UN-a od 194 člana da bi više voljela konzistentan globalni okvir upravljanja u odnosu na proliferaciju nacionalnih i regionalnih sistema, saopćio je UNESCO. Ovlanira da organizuje Svjetsku konferenciju regulatora 2024.

Navodi se da se sedam ključnih principa mora poštovati kako bi se osiguralo da uticaj na ljudska prava postane “kompas za donošenje svih odluka u svakoj fazi i od strane svih zainteresovanih strana”. Nezavisni javni regulatori sa dobrim resursima moraju se uspostaviti svuda, tvrdi UNESCO, i trebali bi blisko sarađivati kao dio šire mreže kako bi spriječili digitalne organizacije da iskorištavaju razlike u nacionalnim regulativama. Platforme moraju efikasno moderirati sadržaj u svim regijama i na svim jezicima, te biti „odgovorne i transparentne u pogledu algoritama koji su prečesto usmjereni ka maksimalnom angažmanu po cijenu pouzdanih informacija“.

Regulatori i platforme također moraju poduzeti jače mjere – uključujući procjenu rizika, označavanje sadržaja i veću transparentnost oko političkog oglašavanja – tokom izbora i kriza kao što su oružani sukobi i katastrofe, navodi UNESCO.

Prihvati notifikacije