Ovih dana u kilometrima političkih vijesti koje plasiraju bh. mediji malo glasnije je, između ostalih, odjeknula i ona o ulasku poznatog bh. političara Mire Lazovića u sastav Demokratske fronte, čiji je „frontmen“, kao što je poznato, član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Mnogo tema je posljednjih mjeseci aktuelno u politici naše zemlje, od pristupa pregovorima za članstvo u EU, preko neumornog potkopovanja države od strane Milorada Dodika, Dragana Čovića i njima sličnih „prijatelja“ zemlje u kojoj zarađuju hljeb, pa do vanjskog političkog utjecaja Rusije, Amerike i ostalih sila koje imaju interese na ovoj, izgleda ukletoj evropskoj „raskrsnici svjetova“ zvanoj Balkan.
S Lazovićem, vječnim patriotom i političarem koji bi i danas da nešto krene po zlu stao uz svoju BiH (znaju oni koji su period agresije na BiH i poslije nje proveli u zemlji), razgovarali smo o nekoliko gorućih tema gdje smo željeli čuti njegov stav, mišljenje, prognoze na šta bi moglo izaći sve ovo što se dešava u BiH i oko nje.
“Za takvu BiH se vrijedi boriti…”
Prvo nas je zanimalo kako je uopšte došlo do saradnje s Demokratskom frontom.
– Mnogi su mi uputili čestitke zbog priključenju DF-u, a drugi su me pitali zbog čega sam to uradio. Odgovor je jednostavan. Kao socijaldemokrata koji čvrsto stoji na ideji multietničke, sekularne i građanske države, a cijeneći da su te vrijednosti danas ugrožene i spolja i iznutra, odlučio sam pristupiti DF-u, stranci koja principijelno brani i istrajava na izgradnji BiH kao države punih ljudskih prava i sloboda. Za takvu BiH se vrijedi boriti. Samo takva BiH ima budućnost, rekao nam je čovjek koji je svojevremeno kao predsjednik Skupštine R BiH učestvovao na svim mirovnim pregovorima o BiH o Ženeve 1992. pa na ovamo…, a što se tiče aktivnosti u politici svakako treba spomenuti da je Lazović bio do 2000. godine bio član SDP-a, ali je zbog brojnih neslaganja s radom i ciljevima stranke u to vrijeme istupio iz iste i par godine kasnije sa svojim kolegama istomišljenicima osnovao SDU.
U mjesecu martu svi se nadaju pozitivnim odgovorima od EU o početku pregovora o pristupu ovoj uniji. Ipak, Lazović nije previše siguran da će se to desiti.
– Otvaranje pregovora sa EU bio bi pozitivan pomak. Volio bi da se to desi. Međutim nisam siguran da će aktuelna državna vlast uspjeti donijeti neophodne zakonske akte koja se od nas traže. Koalicija Dodika, Čovića i „Trojke“ dosta rovita. Suprotni su im ciljevi. Nakon sastanka u Laktašima uslijedile su kritike iz američke ambasade i Jamesa O’Briena čime su popucale tanke niti koje su ih držale na okupu, smatra Lazović, te dodaje:
– Ako i dobijemo zeleno svjetlo to će Brisel uraditi radi geopolitičkih pitanja koja se radi izbora za Evropski parlament i predsjedničkih izbora u SAD moraju ubrzano rješavati.
Povjerenje bh. građana pogotovo bošnjačke strane u “Trojku” , stiče se dojam, već neko vrijeme, sve više slabi. U isto vrijeme “Trojka” se nekim potezima trudi da to povjerenje bude još i slabije, a čini se kako Dodik i Čović vuku glavne konce kada se treba odlučiti o bilo čemu važnom u ovoj zemlji.
– Sa puno entuzijazma i samouvjerenosti “Trojka”je napravila državnu vlast sa Dodikom i Čovićem. Šaljući poruke optimizma građane su uvjeravali da će uspjeti napraviti određene pomake. Njihova pasivna i defanzivna politika prema Dodiku, vjerujući da će ga ućiniti boljim pokazala se kao promašaj. Takav pristup “Trojke” nema nikakve šanse u sukobu sa agresivnom i bahatom politikom Dodika koji ima jasan cilj i koji ne bira sredstva da dođe tog cilja, smatra sagovornik Bosnainfo.
– Sastankom u Laktašima, na Dodikovom imanju pokazala se sva slabost “Trojke”. Njihova spremnost u prihvatanju zahtjeva Dodika i Čovića da se na dnevni red prioritetno stave pitanja Ustavnog suda i Izbornog zakona pokazuje njihovu podređenu poziciju u odnosu na tandem Dodik/ Čović.
Projekat južnog gasovoda je i dalje u blokadi, a blokira ga Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, koji želi osnovati novo preduzeće sa sjedištem u Mostaru, te zaobići BH Gas.
– Pitanje južnog toka gasovoda već duže vremena opterećuje odnose unutar vladajuće koalicije. Dragan Čović, koji za sebe tvrdi da je “promicatelj evropskih vrijednosti”, na pitanju južne interkonekcije gasovoda pokazao je da nije daleko odmakao od pohlepnog, lokalnog moćnika. Njegovu želju da, pored državnog regulatora BH GAS, formira posebno preduzeće za gas sa sjedištem u Hercegovini, ali sa ventilom u njegovoj ruci, na najbolji naćin razotkrio je James O’Brien, pomoćnik Državnog sekretara SAD-A u svom govoru na Fakultetu Političkih Nauka u Sarajevu, kada je to nazvao korupcijom i kriminalom u režiji Dragana Čovića, odgovorio nam je Lazović.
“Dodik će biti osuđen, ali”
Ima li načina da se stane u kraj Dodiku i njegovoj politici otcjepljenja i i podjeli Bosne i Hercegovine?
– Dodik u kontinuitetu vodi politiku protiv BiH. Prioritet mu je da blokira sve aktivnosti koje vode jačanju državnih institucija. Suprostavlja se odlukama Ustavnog suda BiH, a Visokog predstavnika negira i ponižava. Iako je bilo osnova da se zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH podigne optužnica protiv Dodika, što bi bilo puno teža optužnica, Tužilaštvo BiH se ipak odlućilo da ga tereti zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika, ističe Lazović.
– Sudski proces će pokazati da li će Sud prihvatiti argumentaciju Tužilaštva BiH ili će Dodikova odbrana oboriti dokaze tužioca. Ubrzanje procesa nagoviještava i brzu sudsku odluku. Vjerujem da će Dodik biti osuđen, ali ne vjerujem u neku drastičnu kaznu. Zabrana političkog rada jedna je od mogućih presuda. Ćini mi se da će tako Sud i odlučiti, kaže naš sagovornik.
Bojite li se ruskog utjecaja na političko stanje u BiH i da li sve češći dolasci NATO izaslanika znače da se nešto krupno sprema u našoj zemlji?
– Nakon agresije Rusije na Ukrajinu nastupio je novi geopolitički momenat. Svijet se nalazi u novom geopolitičkom preslagivanju. Zapadni Balkan se našao u sferi i ruskog i zapadnog uticaja. Srbija sa Vučićem još uvijek je na klackalici. Dodik otvoreno podržava Putina. BiH, iako okrenuta Zapadu još uvijek je, preko Dodika, taoc Srbije. Ohrabruje činjenica da su se Amerikanci aktivnije uključili u eliminisanje ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu. Ono što umiruje je spoznaja da su BiH i Srbija okružene državama, članicama NATO, što je i poruka Rusiji da ne pretenduje na ove prostore. Zato sam i uvjeren da će, u konaćnici, i BiH i Srbija postati ravnopravne članice i EU i NATO saveza.
Za kraj, da li DF može u budućnosti očekivati još neka “pojačanja”?
– Ukoliko u vrtlogu političkog sukoba između totalitarnih etničkih politika i građanskog koncepta vlasti nadvlada građanska ideja, sa prepoznatljivom ulogom DF-a, onda će i priliv novih članova u stranku biti masovniji. Moja je želja da, svojim iskustvom, aktivno učestvujem u definitivnom porazu etničkog nacionalizma koji je tako dugo zarobio bh. društvo i državu, zaključio je Miro Lazović.