U reportaži uglednog lista navodi se da je oko 200.000 Rusa doputovalo u Srbiju, što se ocjenjuje kao „imigracijski val historijskih dimenzija“.„Njihovo prisustvo mijenja glavni grad i prisiljava neke Srbijance da revidiraju iskrivljenu sliku o Rusiji i Putinu“, navodi se u tekstu.
Prvi val nakon izbijanja rata doveo je u zemlju prije svega disidente i aktiviste. U drugom valu u septembru su, pored protivnika rata, došli i mnogi stručnjaci i poslovni ljudi koji su napustili Rusiju zbog ekonomskih posljedica rata.
“Srbija je postala odredište, jer nije uvela sankcije Moskvi. Nema zabrane putovanja. Ko registrira firmu, smjesta dobiva dozvolu boravka, drugi iznova moraju da produžavaju turističku vizu“, navodi list iz Züricha.
I AP je nedavno napravio reportažu iz Beograda. Ruskinja Anastasija Demidova, koja je prije tri mjeseca stigla iz Moskve u Srbiju, za AP je ispričala kako se osjeća u glavnom gradu Srbije.
“Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to puno znači. Razgovarala sam s mnogo Srbijanaca i drugih stranaca ovdje. Kad me pitaju šta radim tu, odgovorim im da smo mi protiv Putina i za demokratsku Rusiju. Mi smo očito protiv rata u Ukrajini”, rekla je Ruskinja za AP.
Drugi kažu da su pobjegli iz Rusije kako bi izbjegli mobilizaciju ili zato što su im zapadne sankcije oštetile poslovanje ili su izgubili posao.
No oni održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući financijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika s početka 20. vijeka, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i još uvijek trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.
“Nisu oni sami birali Srbiju, ali su došli jer je ona jedina zemlja koja bi ih primila”, govori historičar.
Reporter je razgovarao s Denisom (26), Rusom koji je pobjegao od mobilizacije za rat koji ne odobrava. Sada u Beogradu radi za nevladinu organizaciju i pomaže u evakuaciji izbjeglica iz Ukrajine. Kaže, sviđa mu se u Beogradu.
“S kim god da razgovara, gotovo uvijek za njega imaju simpatije. Ali, nažalost, često iz pogrešnih razloga“, navodi list. Denis to ilustruje razgovorom u vozu s dvojicom mladih Srba.
“Još su nekako i mogli razumjeti to što sam pobjegao od rata“, kaže Denis, ali nikako nisu prihvatili da je Rusija taj rat započela. „Rekli su da je Zapad provocirao Putina. Nisam ih mogao uvjeriti.”
U članku se prenosi da preko 60 posto Srba za rat krivi NATO i Zapad.
“Taj narativ kaže: kako je NATO tokom kosovskog rata 1999. bombardiranjem nanio poraz Srbiji, isto tako sada Zapad pokušava oboriti Rusiju na koljena. Ta analogija može se čuti u svakom taksiju i svakoj gostionici, i svakodnevno čitati u novinama. Posredna poruka je da će sada Rusija osvetiti srpsko poniženje“, piše list.
Reporter Andreas Ernst, ranije dugogodišnji dopisnik iz Beograda, opisuje da se ruski jezik može čuti svuda, u parkovima na Starom gradu, u uličicama Dorćola ili na Vračaru. „Odnedavno ima ruskih prodavnica, restorana i barova, a kako su ruski emigranti uglavnom mladi i urbani, oni mijenjaju i kulturnu scenu.”
Novinaru to sliči na vrijeme poslije Oktobarske revolucije 1917. kada su u Beograd dolazile hiljade protivnika revolucije. Oni su, piše, Beogradu donijeli noćni život po kojem je grad danas naširoko poznat.
“Ako sada barem dio ruskih migranata tamo pusti korijenje, grad će se promijeniti i ekonomski. Prošle godine je u Srbiji registrirano 4.500 ruskih firmi. Veliki dio njih su iz IT sektora“.
To se vidi i po cijenama. Reporter opisuje jedan bar koji su ruski imigranti otvorili na Dorćolu. U njemu limunada uvezena iz Berlina košta oko pet eura što je „besramno skupo“ za Beograd, piše novinar. Ali mnogi gosti iz Rusije to plaćaju bez problema.
Skočile su i cijene najma stanova i kuća. Beograđani su odlučili podignuti, čak su i izbacivali stare stanare kako bi izdali nekretnine za mnogo veće cijene.
Garsonijere u predgrađu Beograda nude se za 350 eura mjesečno, dok se luksuzni stanovi na ekskluzivnim lokacijama od 70. kvadrata izdaju i po cijenama od 1.800 eura mjesečno. Za one koji solidno zarađuju, kao Rus Aleksandar, to nije previsoka cijena.
“Tražio sam komforan apartman, komfor je jedan od mojih prioriteta, tražio sam stan s jednom spavaćom sobom i našao sam veoma brzo, što je bilo iznenađenje za mene. Cijene su otprilike onakve kakve sam očekivao jer znao sam da su na tržištu nekretnina cijene iznajmljivanja porasle, ali za mene je za sada to u redu, dobre su cijene, lijep mi je stan i dobro je”, kaže Aleksandar, napominjući kako su za desetak dana stanove pronašle i njegove kolege.
“Mnogo ljudi mi je ponudilo pomoć kad sam stigao, svi pričaju engleski, nema problema u komunikaciji i to me ugodno iznenadilo i zato mi je drago što sam ovdje”, kaže Aleksandar.
I Beograd mu se, kaže, svidio
“Ljudi su ljubazni, cijene su pristojne, kuhinja je sjajna. Nikad nisam ni mogao zamisliti da postoji toliko puno jela s mesom i jako mi se sve to dopada”, dodaje Aleksandar, prenosi Slobodna Dalmacija