U ovim podacima vidi se da je u prvom kvartalu prošle godine električna energija uvezena za iznos od 33,71 milion KM, dok je u istom periodu ove godine uvoz struje čak 235,39 miliona KM.
Tako je za godinu dana, gledajući ove podatke, uvoz narastao za čak 598,2 odsto.
Bosna i Hercegovina je na ovaj način od najvećeg izvoznika električne energije postala veliki uvoznik iste.
Da je to tako, pokazuje da je ukupan uvoz električne energije u prvom kvartalu ove godine veći od ukupnog izvoza u istom periodu.
Ipak, prema ovim podacima, nije sve tako crno.
I izvoz struje je u prvom kvartalu ove godine skočio za 24,5 odsto.
U prvom kvartalu prošle godine izvoz električne energije iznosio je 171,86 miliona KM, a u istom periodu ove godine 213,97 miliona KM.
Ali ako se uporedi izvoz struje iz prvog kvartala 2023. godine, kada je iznosio oko 367 miliona KM, možemo vidjeti da je i izvoz drastično pao u odnosu na period kada je BiH ostvarivala najbolje rezultate u plasmanu električne energije na inostrana tržišta.
Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS”, rekao je prije nekoliko dana da je Srpska u četiri mjeseca ove godine kupila električnu energiju za 120 miliona KM.
“Vlada je bila izričita da cijene moraju biti niske i mi smo pribjegli kupovini električne energije iz uvoza. U martu i aprilu smo počeli da je izvozimo i to sprečava dalje gubitke. Tačno je da smo ostvarili gubitke i pribjeći ćemo kreditnom aranžmanu, gdje će nam sa garancijom pomoći Vlada Srpske”, istakao je Petrović.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC) i stručnjak za energetiku, kazao je za “Nezavisne novine” da su ovo poražavajući podaci.
“Ovo je rezultat prije svega smanjenja proizvodnje uglja i nedostatka uglja za proizvodnju električne energije. Takođe, na ovo je uticala loša hidrologija u prva dva mjeseca ove godine. Tek su posljednje kiše popravile stanje te trenutno nema potrebe za uvozom. Prerano odustajanje od uglja dovelo nas je u ovu situaciju. Novi proizvodni objekti, solarne elektrane i vjetroelektrane previše dugo čekaju na priključenje i ulazak na pogon, što je neobjašnjivo. Naša administracija nije spremna na tranziciju energetike. Ipak, ovo je naša velika šansa, ali tu su potrebna odlučna rukovodstva u javnim kompanijama i spremnost da se krene u investicijski ciklus”, objašnjava Bičakčić.
Prema njegovim riječima, javne investicije izostaju.
“Što se tiče tarifne politike, neminovno je da će doći do poskupljenja struje, uz poznavanje socijalne kategorije koja bi trebalo da bude zaštićena. Kada je u pitanju privreda, tu ne bi trebalo da dođe do velikih skokova u cijenama”, kazao je Bičakčić.
Mirza Kušljugić, predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju “ReSET” i stručnjak za energetiku, istakao je da su prije tri-četiri godine upozoravali da je odgađanje odluka o energetskoj tranziciji opasno.
“Mi nemamo viziju šta hoćemo. Ovo što vidimo sada je ‘perfektna oluja’ koja se događa u elektroenergetskom sektoru. Više se ne može kontrolisati događaje. Poslovanje zavisi od toga hoće li pasti kiša. To se prije svega odnosi na ‘Elektroprivredu BiH’ i ‘Elektroprivredu RS’. Privatne investicije se jedine razvijaju, ali to su investicije koje su profitno orijentisane. Da napomenem, ovo nije uvozna struja, ovo je interventna uvozna struja koja nije planirana da se uveze i koja je mnogo skuplja od uvozne struje. Jedino rješenje za probleme je korekcija cijena naviše. ‘Elektroprivreda’ u Mostaru nije ovim obuhvaćena i neće biti pogođena sa CBAM-om, jer je 100 odsto proizvodnja iz obnovljivih izvora energije”, naglasio je Kušljugić prenose Nezavisne.