Planirano je da nakon marša bude otvoreno šehidsko spomen-obilježje Bijeli Potok. Potom će u 15 sati u Memorijalnom centru u Kalesiji biti klanjana kolektivna šehidska dženaza zvorničkim žrtvama.
Prema saopćenju agencije MINA, ove godine je u maršu učestvovalo nekoliko stotina muškaraca, žena, mladih i djece. Neki od učesnika preživjeli su strašne događaje od prije 32 godine.
– I ja sam 1. juna 1992. godine bio, ne učesnik kolone, jedan od onih koji su to sve vidjeli. Već od 1999. godine nastojimo održavati kulturu sjećanja na ono što smo doživjeli. Samo tom stazom je nekoliko hiljada ljudi prošlo. Od ubijenih još nismo pronašli 244 osobe, ni ja svog brata. Hvala Allahu, našom borbom, iz godine u godinu jačamo svijest ljudi o važnosti obilježavanja – izjavio je mjesni imam Senajid Alić, rođen u Klisi, koji imamsku misiju obavlja već 23 godine.
Suada Selimović je prije 32 godine bila u koloni sa suprugom i troje djece te s 21 članom porodice.
– Tada sam imala bebu od osam mjeseci. U koloni sam sišla do Bijelog Potoka, to je bio užas. Na Bijelom Potoku su odvojili supruga i sve moje. Nakon 16 godina sam našla posmrtne ostatke supruga, za ostalima još tragamo. Užas koji smo preživjeli nikada ne možemo zaboraviti. Ova staza nam je bila kao neki hodnik, a naoružani su nas zaustavljali na svakih nekoliko metara, pregledali su nas, neke i udarali; nismo znali ni kuda idemo ni šta nas čeka. Na Bijelom Potoku su odvojili sve muškarce a žene kamionima prebacili do Memića – kazala je ona.
Opkoljeno stanovništvo iz Klise je na današnji dan, 1. juna 1992. godine, krenulo ovom stazom u nadi da će se domoći slobode. Dječaci, mladići i starci bili su odvojeni od najmilijih i odvedeni na stratišta. Mnogi su pronađeni u grobnici Crni vrh, najvećoj masovnoj grobnici u Bosni i Hercegovini.