Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić upozorava da nažalost, trenutno stanje posmatranog prostornog obuhvata ne odražava potrebnu prostorno-funkcionalnu sinergiju između postojećih muzejskih objekata koji imaju visok nivo historijskih, arhitektonskih i estetskih vrijednosti i, nažalost, nedefinisanih, neuređenih i zapuštenih javnih površina.
-Posebnu nelagodu kod posjetioca/posmatrača/šetača izaziva iritirajuća činjenica da se ispred Zemaljskog muzeja BiH, umjesto lijepo projektovanog i funkcionalno osmišljenog trga ( “trg je umjetničko djelo kao i svaki objekat, slika ili skulptura”), nalazi parking za više desetina automobila i to, što je, nažalost, jedinstven slučaj u svijetu, na samo nekoliko metara od glavnog ulaza u najvažniji muzej u BiH, navodi Zvizdić.
Zbog toga bi, naglašava on, nadležne institucije u KS trebale što je moguće prije usvojiti provedbenu prostorno-plansku dokumentaciju za prostorni obuhvat “distrikta muzeja”, a koja bi u konačnici značila privođenje prostora konačnoj namjeni sa primarnom svrhom jačanja kulturnog i urbanog identiteta grada.
-Početna faza realizacije urbane obnove, odnosno revitalizacije i rekonstrukcije, bi se odnosila na izmještanje postojećeg parkinga i izgradnju trga ispred Zemaljskog muzeja BiH koji bi sa jasno definisanim i funkcionalnim odnosom između otvorenog prostora i okolnih objekata postao organski dio gradske strukture i “nova razglednica” grada, smatra Zvizdić.
Naredne faze bi, dodaje, bile vezane za obnovu fasade na objektu Historijskog muzeja koji je jedan od najljepših i najreprezentativnijih primjera arhitektonskog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini i ex Jugoslaviji u drugoj polovini XX stoljeća, na izgradnju Muzeja moderne umjetnosti “Ars Aevi”, na moguću izgradnju Muzeja opsade i odbrane Sarajeva, kao i drugih pratećih urbanih sadržaja na posmatranom lokalitetu vodeći brigu o odnosu između fizičke strukture i otvorenog prostora.
-Distrikt muzeja bi, sasvim sigurno, bio nova vrijednost u procesu urbane obnove i urbanog razvoja jedinstvenog i neponovljivog Sarajeva, zaključuje Zvizdić.