Jedna od desetak aktivnih bh. dula Amira Ćerimagić iz “Ummi dula” za portal Bosnainfo govorila je o dularenju.
Dula je, kaže, nemedicinska profesionalna podrška trudnici, porodilji i njenoj porodici.
“Ona pruža emocionalnu, fizičku i informativnu podršku tokom trudnoće, porođaja i postporođajnog perioda. Kolokvijalno kažemo da je babica zadužena za porodilju od struka naniže, a dula od struka naviše, jer je njen fokus na ženino psihičko blagostanje u ovom periodu, koje ako je kako treba, odmah se preljeva i poboljšava fizičko blagostanje trudnoće, poroda i postpartuma”, ističe dula Amira Ćerimagić.
Dodaje da je to medicinski i dokazano te je dula u sklopu preporuka svjetske zdravstvene organizacije koja će poboljšati ishod poroda i smanjiti statistički vjerovatnoću za medicinskim intervencijama.
Pojašnjava da osoba koja želi postati dula obično prolazi specifičnu edukaciju i obuku o trudnoći, porođaju, laktaciji i postporođajnom periodu.
Također, važno je razviti empatiju, komunikacijske vještine i sposobnost podrške porodici tokom ovog važnog životnog događaja – naglašava naša sagovornica te dodaje da postoje razni programi obuke za dule međunarodno i regionalno priznati.
Kaže da je u Bosni i Hercegovini oko 50-ak dula prošlo obuku, ali da se desetak njih aktivno bavi dularenjem.
“Najviše nas je u Sarajevu, ali nam je cilj biti u svih gradovima BiH. Na sreću, dule imamo u Tuzli, Zenici, Tešnju, Jelahu, Gradišci i još se širimo”, navodi Ćerimagić.
Na upit kako izgleda jedan tretman dule, kaže da on uključuje individualiziran pristup, u kojem dula pruža podršku trudnici tokom trudnoće sa adekvatnom edukacijom, pripremom za porod i osluškivanju ženinih potreba i preferencija.
“Kad nastupi porod dula je tu da ga učini što ugodnijim iskustvom sa tehnikama obezboljavanja, pomaganju u položaju, stavaranju poticajnog okruženja i savjetovanja ostalih članova porodice kako mogu najviše pomoći.
Nakon poroda dule pomažu pri prvim koracima u dojenju, te sumiraju iskustvo poroda sa majkom sa emocionalne strane kako bi se prelaz u ulogu majke što lakše doživio. Nažalost, u BiH dule još nemaju pristup u većini porodilišta, te je fokus podrške kada to nije moguće, ispratiti porođajne kontrakcije kući sa porodiljom i njenom porodicom do momenta odlaska u porodilište. Ili, ukoliko porodilja planira porod kući sa babicom ili ljekarom (najčešće iz inostranstva) onda dula može i tu da bude podrška”, ispričala nam je dula Amira Ćerimagić.
Govoreći o dulama u BiH kaže da imaju dugu historiju koja seže vijekovima unatrag.
Navodi da su tradicionalno starije žene u zajednici imale ulogu dula, pružajući iskustvo i podršku novim majkama tokom trudnoće i porođaja iako se nisu nužno tako nazivale.
Sam naziv dula je skrojen 80-tih godina 20. vijeka u Americi kako bi se dalo ime onome što je uvijek bilo tu, a riječ dula je iz starogrčkog – ona koja služi.
U bosanskohercegovačkoj tradiciji, ono što je dula, se ustvari nekada nazivalo eba.
Ćerimagić nam je za kraj govorila o tome kako se rodila potreba za dulama navodeći da kulturološki, potreba za dulama se razvija kroz društvenu potrebu da se njeguje i zbrinjavaju najranjivije kategorije društva kakve su porodilje i beba. “Individualno, potreba za dulama proizlazi iz želje trudnica i porodilja za dodatnom podrškom, informacijama i emocionalnom sigurnošću tokom procesa trudnoće i porođaja”, kaže Ćerimagić.
Kroz historiju, dodaje, prepoznata je važnost podrške iskusnih žena kako bi se olakšalo roditeljstvo i poboljšalo iskustvo porođaja. “To je dovelo do razvoja i institucionalizacije uloge dula u modernom zdravstvu”, zaključila je Ćerimagić.