SOS dječja sela su na korak do biološke porodice, a iz ove ustanove su nam kazali kako svi mogu pomoći u ovoj njihovi humanoj namjeri.
Direktor SOS dječjih sela u BiH Malik Garibija za BosnaInfo je kazao da svako ko želi može postati kum, odnosno kuma djeci koja su smještena kod njih.
“Možda je ovo jedan od najlakših načina da se pomogne djeci”, rekao nam je direktor.
Ističe da ovaj projekat podrazumijeva kontinuirane mjesečne donacije porodicama, kako bi se život djece bez roditeljskog staranja mijenjao na bolje.
“Da bi im pružili djetinjstvo koje svako dijete zaslužuje projekat realizujemo skoro dvije decenije i istinski smo ponosni što je mnogo kumova koji nas i danas podržavaju, a pridružili su nam se na početku”, rekao nam je Garibija.
Naglašava da su to pravi prijatelji porodica sa kojima su u redovnoj komunikaciji i tokom godine im šalju pisma, novosti iz porodica.
“Ne postoje nedovoljne donacije, i sa malim iznosima možemo učiniti čuda, stoga smo zahvalni svakom donatoru na svakoj donaciji”, rekao je Garibija.
Kontinuirana podrška je važna za brigu o djeci i mladima, a direktor kaže da sugrađani to razumiju.“To može biti 15, 20, 50 konvertibilnih maraka, onoliko koliko mjesečno možete izdvojiti da biste pomogli porodicama”, dodaje Garibija.
Detalji o kumstvu su na linku https://sos-ds.ba/doniraj/
SOS Dječija sela u BiH pružaju jedinstven oblike brige za djecu bez roditeljskog staranja u kojem djeca zajedno sa SOS roditeljima, braćom i sestrama odrastaju u porodici.
U Bosni i Hercegovini organizacija djeluje tri decenije, a na globalnom nivou više od sedam. Trenutno u SOS Dječijem selu u Sarajevu živi 14 porodica, a u Gračanici devet. Tri porodice iz Sarajeva su integrisane u zajednicu, a u Gračanici dvije.
U narednom periodu se planira integracija i drugih porodica. To znači da porodice sada žive u stanovima, kućama u zajednici i nisu više smještene u selo da bi se djeca u potpunosti integrisala te kako bi se izbjegao bilo koji oblik stigmatizacije.
Mnogo je razloga zbog kojih djeca ostaju bez roditeljske brige.
Ipak, najbolje za dijete bi bilo da odrasta u biološkoj porodici, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta, stoga SOS Dječija sela u BiH kroz Programe jačanja porodica rade na prevenciji izdvajanja djece iz biološke porodice.
Ukoliko dijete mora biti smješteno u alternativni oblik brige, onda je najbolje za njega da je to model brige najsličniji porodici. Upravo takav model jesu porodice koje žive u SOS Dječijim selima u BiH. Iz ove ustanove kažu da su djeca koja su odrastala u selima, danas uspješni, osnaženi mladi ljudi, na koje su jako ponosni i koji su uzori djeci koja danas žive u SOS Dječijim selima.
Kako bi osigurali što bolji kvalitet brige za djecu i mlade u jednoj porodici odrasta najviše do šestoro mališana sa kojima SOS roditelji žive kao i u svakoj drugoj porodici.
Poručuju i da brinu o djeci nakon što postanu formalno punoljetni, odnosno nakon što napune 18 godina, sve do njihovog potpunog osamostaljenja te se snažno zalažu za formalno, ali i neformalno obrazovanje.