Među prvim biljkama koje se javljaju s proljeća jeste jaglac, Primula veris. Ova nježna, žuta biljka simbolizira novi početak, a za mnoge iskusne berače je i značajan izvor prihoda. Nije samo estetski privlačan prizor planinskih livada, on je i cijenjena ljekovita biljka, naročito njegov suhi cvijet, koji je tražen u fitoterapiji i industriji prirodnih lijekova.
Najčešće raste na livadama i šumskim proplancima, a najkvalitetniji cvjetovi beru se na većim nadmorskim visinama, obično iznad 800 metara. Planinske visoravni nude idealne uvjete – čistu prirodu, bogatu vlažnost i optimalnu insolaciju.
Berba jaglaca
Berba jaglaca nije samo koristan fizički posao u prirodi, ona je i veza čovjeka s prirodom, koja nas nagrađuje kada znamo poštovati njene zakone. Cvijet se bere ručno, pažljivo da se ne ošteti korijen, kako bi biljka mogla regenerirati i iduće godine.
Bere se direktno u platnene vreće i korpe ili prozračne plastične gajbe, kako bi cvijet ostao suh i prozračan dok ne stigne do mjesta sušenja ili otkupa.
Trenutna otkupna cijena svježeg cvijeta jaglaca iznosi oko 7 KM po kilogramu, dok se cijena sušenog kreće i do nevjerovatnih 50 KM po kilogramu.
Iskusni berači, koji poznaju staništa i idealne lokacije, mogu u jednom danu nabrati između 15 i 20 kilograma svježeg jaglaca, što je u našim uvjetima ozbiljan dnevni prihod, posebno u vrijeme kada se priroda budi i kada drugih poljskih poslova još nema mnogo.
Primjena jaglaca
Suhi cvijet jaglaca ima višestruku primjenu. Najčešće se koristi u čajnim mješavinama za liječenje respiratornih tegoba, bronhitisa, kašlja i prehlade, zahvaljujući svom ekspektorantnom i umirujućem djelovanju.
Također, ima blago sedativno svojstvo te se preporučuje kod nesanice i nervoze. U narodnoj medicini koristi se i kao podrška kod reumatskih bolesti, a sve češće ga koriste i proizvođači prirodne kozmetike, piše Agroklub.