Ruth Owen, zamjenica direktora Federacije nacionalnih organizacija koje rade s beskućnicima u Evropi, izjavila je za Anadolu da je beskućništvo postalo duboko ukorijenjena kriza, posebno u većim gradovima.
Rekla je da najnoviji evropski podaci pokazuju da najmanje 1,27 miliona ljudi u Evropi spava na ulici ili u skloništima svake noći, nazivajući to “konzervativnom procjenom” koja obuhvata samo vidljivo beskućništvo.
Owen je rekla da nova statistika dobijena na evropskom nivou proširuje obim beskućništva, dodajući: “Imamo neke nove statistike sa evropskog nivoa o tome da li su iskusili različite oblike beskućništva. Pored spavanja na otvorenom i boravka u smještaju za beskućnike, to bi uključivalo stvari poput boravka kod porodice i prijatelja jer nemate gdje drugdje otići, a to iznosi skoro pet posto stanovništva EU-a koje je iskusilo neki oblik beskućništva u svom životu.”
Dodala je da se beskućništvo pogoršalo u mnogim evropskim gradovima, navodeći Brisel kao jedan od najupečatljivijih primjera.
“Mislim da je prvi put bilo prebrojavanje beskućništva u Briselu 2008. godine, bilo ih je oko 1.700. A, sada ih je više od 10.000. Jedan od razloga za ovakvu situaciju su definitivno troškovi stanovanja u gradu”, rekla je.
Njemačka ima najveću populaciju beskućnika u Evropi, sa oko 530.000 ljudi, rekla je Owen, dodajući da ta brojka odražava i sveobuhvatni popis stanovništva i široku definiciju beskućništva.
Ona je ovo uporedila sa grčko-kiparskom administracijom, koja zvanično ne prijavljuje beskućništvo, ali pažljiviji pogled na brojke sugerišu drugačiju situaciju.
“Kada pogledate ovaj upitnik EU-a Silk koji sam ranije spomenula, ne zove se beskućništvo, već se ljude pita: ‘Jeste li ikada morali spavati na javnom mjestu?’ ‘Jeste li ikada morali ostati kod porodice i prijatelja jer niste imali gdje drugdje otići?’ Mislim da je 11 posto stanovništva to iskusilo. Dakle, to je prilično zanimljiv kontrast.” Stotine hiljada beskućnika u Francuskoj –
U Francuskoj je broj beskućnika porastao za 20.000 prošle godine i dostigao 350.000, prema izvještaju Fondacije za beskućnike (ranije Abbe Pierre) iz 2025. godine. U izvještaju se kao ključni pokretači navode stagnacija u izgradnji stanova, vrtoglavi rast cijena najma i nedostatak vladinih akcija.
Također se navodi da 2,7 miliona ljudi u Francuskoj čeka na javno stanovanje, ali da je samo 393.000 dobilo takav smještaj u 2023. godini.
U izvještaju se ističe da do danas nisu poduzeti značajni koraci za rješavanje problema stanovanja i naglašava se da bi se ovaj problem mogao produbiti kao rezultat nedostatka političke volje uzrokovane kontinuiranom vladinom krizom.
U izvještaju se navodi da je broj beskućnika porastao za 130 posto u periodu od 10 godina između 2002. i 2022. godine, napominjući da se broj beskućnika, koji je prošle godine zabilježen kao 330.000, ove godine povećao za 20.000 i dostigao 350.000.
Kao rješenje za beskućništvo, Owen je preporučila povećanje inicijativa za javno stanovanje i regulisanje tržišta nekretnina.
“Mislim da stanovanje trebamo učiniti pristupačnijim za ljude s vrlo niskim primanjima, uključujući regulisanje tržišta stanovanja, izgradnju javnih stanova i pružanje podrške domaćinstvima”, rekla je.
Istakla je model “Stanovanje prvo” – pružanje beskućnicima trenutnog pristupa stabilnom smještaju – kao jedan od najefikasnijih pristupa u Evropi.
“Postoji intervencija pod nazivom ‘Stanovanje prvo’, koja je predstavljala svojevrsnu revoluciju u sektoru beskućništva. U osnovi se radi o vrlo jednostavnoj ideji da ako ste beskućnik, možete imati i drugih problema, ali vaš primarni problem je što vam je potreban dom i treba vam pružiti podršku da što prije pristupite domu, gdje biste imali stanarsko pravo kao i svi ostali”, objasnila je Owen.
Finska je, kako je kazala, prava priča o uspjehu.
“Smanjila je broj beskućnika sa oko 20.000 na 3.000 tokom dvije decenije”, dodala je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.