Tako smo neki dan ostali zatečeni cijenama čokolade u jednoj sarajevskoj trgovini i kako nam se čini svaki put kada dođemo u neku od prodavnica, marketa, benzinskih pumpi… ista poskupi za par desetina feninga.
Pa tako čokolada „Milka“ od 80 grama u ovoj prodavnici košta 4. 70 KM, a ona od sto grama je čak 5.5 KM. Što u prevodu znači da kilo ove slastice košta nevjerovatnih 55 KM, dok je kilo junećeg mesa u prosjeku 22-24 KM. Ništa manje cijene nisu ni ostalih brendova kao što je “Dorina” koja košta preko 4 KM.
Ono što je sigurno da za samo dvije kupljene čokolade možete uzeti pola kile junećeg mesa i uz neki prilog nahraniti svoju porodicu. Bilo kako bilo, od kafe, preko mesa, do voća, povrća i odjeće – sve je to drastično, u nekim slučajevima i više od duplo, poskupjelo unazad pet godina.
Istovremeno, prosječna neto plata je, u istom periodu, s 965 KM otišla na 1.570 KM i njen rast, prema mišljenju građana, ne prati ovo divljanje cijena.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža, koja sada košta 4,6 KM, pet godina ranije je po kilogramu koštala 3,2 KM.
Svježa piletina je sa 4,5 marke po kg skočila na 6,6 KM, a cijena svježe pastrmke, koja je nekada iznosila 9,7 KM, pala je u sjenu sadašnje vrijednosti kilograma, koja iznosi čak 13,3 KM.
Slično je i sa junetinom – prije pet godina smo je plaćali 13,3 KM, a sada je 24,2 marke po kilogramu.
Divljanje cijena nije zaobišlo ni voće. Jabuke su sa 2,5 KM otišle na tri marke po kilogramu, a banane, koje smo plaćali dvije KM, sada koštaju 3,2 KM.
Kada se tome doda i cijena mljevene kafe, koja je sada 29,3 KM po kilogramu, a ne 13,1 KM, koliko je bila u julu 2020. godine, može se uvidjeti ozbiljnost situacije, navode iz Agencije za statistiku BiH.
Istraživački centar Deutsche Bank nedavno je uspoređivao cijene osnovnih namirnica u europskim gradovima. Rezultati su, kako navode stručnjaci, i tragični i komični: u Banjoj Luci i Sarajevu litar mlijeka skuplji je nego u Madridu ili Berlinu, a razlika ide od dva do 12 feninga. Slično je i s mesom, posebno s govedinom, koja je skuplja nego u Londonu.
Sredstvo za pranje posuđa Finish u BiH stoji 13 KM, dok se isto u Njemačkoj može kupiti po cijeni malo većoj od 5 KM. Kapsule za pranje suđa istog proizvođača u BiH koštaju čak 30 KM, a u Njemačkoj nešto manje od 20 KM. Tjestenina Barilla u Njemačkoj se može kupiti po cijeni manjoj od 2 KM, dok joj u BiH cijena varira od 2,89 do 4,19 KM. Ovo su samo od nekih primjera koje smo mogli čitiati u medijima ove godine.
Treba napomenuti da je sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za septembar 2025. iznosila vrtoglavih 3.431,60 KM.
Potrošačka korpa sve skuplja
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za juli 2025. iznosila je 1.628 KM (posljednji podatak objavljen kojeg je objavio Federalni zavod za statistiku), a minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH iznosi 1.000 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 47,44 posto, a pokrivenost minimalnom platom 29,14 posto.
Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Samu potrošačku korpu čine: prehrana – 41,80 posto, stanovanje i komunalne usluge – 14,18 posto, higijena i održavanje zdravlja – 90,5 posto, obrazovanje i kultura – 13,99 posto, odjeća i obuća – 10,49 posto, prijevoz – 4,66 posto i održavanje domaćinstva – 5,83 posto.
Sigurno je da građanska reakcija izostaje, a vrijednost novca opada, a od svakodnevnih političkih dešavanja, kojima nas redovno bombarduju političari sa malih ekrana, zanemaruju se one najbitnije-životne.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.