Muftija Dizdarević je ovom prilikom posebno iskazao zahvalnost vakifima Džemili i Suvadu Isakoviću porijeklom iz Orahovice, koji su osigurali sredstva i u potpunosti vodili projekat obnove ove džamije.
– Činom današnjeg svečanog otvorenja Stare džamije muslimanima Orahovice i svim građanima Zenice poklanjamo objekat koji ima neporecivi duhovni, kulturni i historijski značaj. Umni ljudi kažu da savremena kultura njeguje i cijeni ono što je novo pa su na cijeni najnoviji automobili, mobiteli i tehničke sprave. Međutim, drevne kulture su cijenile ono što je staro, prošlo i drevno jer je autentičnije i bliže izvorima – kazao je muftija Dizdarević, piše Preporod.
Na prisustvu svečanosti muftija Dizadarević posebno je zahvalio reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću, ulemi Islamske zajednice, premijeru Zeničko-dobojskog kantona Neziru Piviću, i drugim javnim i političkim velikodostojnicima.
Svjedočanstvo prošlosti i pripadnosti
Govoreći o prošlosti džamije, muftija je naveo da prvi pomeni sakralnog objekta na ovom mjestu potječu iz 1678. godine, kada se spominje postojanje mekteba.
Prema njegovim riječima, prvi objekat vjerovatno je spaljen tokom pohoda Eugena Savojskog 1697. godine, koji je preko Orahovice zaobilazio vrandučku tvrđavu na putu prema Zenici i Sarajevu.
Podsjetio je da je džamija tokom stoljeća prolazila kroz rušenja, obnove i dogradnje, čuvajući tragove svoje autentičnosti.
U tom je kontekstu govorio i o njenom statusu nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine te mjestu koje zauzima u kulturnom naslijeđu grada i države.
– Tokom stoljeća se uspravljala i padala, rušila i gradila, prerađivala i dograđivala ali je ipak sačuvala tragove svoje autentičnosti i pričala priču o našoj prošlosti i nama koji smo bivši. Upravo su to vrijednosti koje u savremenom svijetu vještačke inteligencije gdje je sve tuđe i kopirano imaju značaj. Baš zato je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i stavljena na kulturnu mapu našeg grada i države – rekao je muftija.
Posebno se osvrnuo na arhitektonska obilježja bosanskih džamija, ističući da njihova vrijednost proizlazi i iz povezanosti s prostorom i ljudima kojima pripadaju.
– Nije ovo monumentalna džamija klasičnog osmanskog stila poput Gazi Husrev-begove, niti ima takvu raskošnu estetiku Ferhadije i Aladže ali ima ono nešto autentično bosansko što joj daje dušu i karakter. Ova džamija je bosanska po svojoj specifičnoj arhitekturi, po kosim krovovima i drvenim munarama govoreći da je duboko ukorijenjena u ovom tlu. Bosanske džamije ne grade se iz inata već iz potrebe. One se ne uspravljaju da se nadmeću sa bilo kim niti se dokazuju ikome već iz želje da potvrde svoju vjeru i opredjeljenost da žive i traju na ovom bosanskom tlu – poručio je.
Govoreći o temeljima na kojima džamija opstaje, muftija je povezao vjersko naslijeđe ovog kraja s njegovom ulemom, spominjući profesora Omera Spahića, te s gazijama i šehidima koji su branili Bosnu i Hercegovinu. Naglasio je da su iman i bogobojaznost duhovni temelji njene trajnosti.
Vakifi preuzeli brigu o obnovi
Značajan dio obraćanja muftija Dizdarević posvetio je vakifima Džemili i Suvadu Isakoviću.
Prisjetio se razgovora u svom kabinetu u septembru 2023. godine, kada su iskazali spremnost da podrže obnovu Stare džamije. Nakon što im je rekao da postoji volja za obnovu, ali da nema novca, preuzeli su obavezu osiguranja sredstava.
Prema njegovim riječima, njihov angažman obuhvatio je pripremu projektne dokumentacije, nadzor i izvođenje radova, sve do otvorenja džamije.
– I zaista, od tada su preuzeli svu brigu oko projektne dokumentacije, nadzora, izvođenja projekta do otvorenja džamije. Golim okom vidimo da novca nisu žalili ali oni ne daju o tome da govorimo. O cijeni projekta koja je pozamašna ću šutjeti ali ću nešto kazati o nečemu drugom – naveo je muftija Dizdarević.
Objasnio je da ga je, uz vrijednost projekta, posebno dojmio njihov lični odnos prema obnovi i svakodnevna briga o njenim detaljima. Govorio je o uređenju unutrašnjosti džamije i harema, odabiru opreme i nastojanju da svaki dio prostora bude pažljivo uređen.
– Međutim, njihovo svakodnevno nadnošenje je nešto što je impresivno i zbog čega je ispalo ovako neponovljivo. Džemila hanuma je pored svojih obaveza u firmi svojim rukama sadila cvijeće i ukrasno bilje kako bi uljepšala dvorište. U Turskoj su tražili slavine koje će staviti na česmu i lampe za unutrašnjost i dvorište. Iz Tešnja su dovodili umjetnika da slika unutrašnjost džamije – kazao je.
Njihovu posvećenost uporedio je s pažnjom koju ljudi ulažu u uređenje vlastitih domova, povezujući vakufsko dobro s vjerovanjem u trajnu nagradu za one koji grade i čuvaju Allahove kuće.
– Toliku ljubav i energiju ljudi obično posvećuju vlastitim kućama trudeći se da je ukrase i urede najbolje što mogu i znaju. Ali nešto mislim, porodica Isaković Džemila i Suvad, upravo ovako grade sebi kuću ali onu u Džennetu koja je obećana onima koji grade i koji se brinu o Allahovim kućama. Hvala Allahu što ih imamo i hvala Allahu na svim hair sahibijama koji nas podsjećaju da dobrota još stanuje u našoj Bosni i Hercegovini – poručio je muftija.
Zahvala reisul-ulemi Kavazoviću
Na kraju obraćanja muftija Dizdarević zahvalio je reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću na prisustvu svečanosti i hizmetu Islamskoj zajednici, posebno Muftijstvu zeničkom.
Govoreći o njegovom predvođenju Zajednice, izdvojio je dostojanstvo s kojim je obavljao dužnost i suočavao se s izazovima.
– Učinio je puno hizmeta Islamskoj zajednici u cjelini ali i muftijstvu zeničkom posebno. Tešku reisovsku ahmediju nosio je dostojanstveno i ponosno uprkos svim izazovima sa kojima smo se kao država i narod suočavali. Sa ovog časnog mjesta odlazi ostavljajući Zajednicu daleko boljom i snažnijom nego što ju je zatekao. A to je ustvari najbolja mjera nečijeg uspjeha – kazao je muftija Dizdarević.
Obraćanje je zaključio dovom da Bog nagradi reisul-ulemu Kavazovića za ono što je učinio za narod i Islamsku zajednicu te da obnovljena Stara džamija bude svjedočanstvo brige o Allahovim kućama i njihovog čuvanja za pokoljenja koja dolaze.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.