U svijetu koji je sve više obilježen sukobima, prisilnim raseljavanjem i neizvjesnošću, podsjećamo se da se iza svakog broja i statistike krije ljudska priča. Kroz naš rad u privremenim prihvatnim centrima u Sarajevu i Bihaću, Prihvatnom centru za maloljetnike bez pratnje u Sarajevu te kroz obrazovne, psihosocijalne i aktivnosti socijalne kohezije koje provodimo u lokalnim zajednicama, svakodnevno susrećemo ljude koji nastoje pronaći sigurnost, dostojanstvo i osjećaj pripadnosti navode u saopćenju.
Njihove priče, dodaju, podsjećaju da migracije nisu apstraktno pitanje, već duboko ljudska stvarnost koja zahtijeva solidarnost, razumijevanje i podršku. Migracijski kontekst u Bosni i Hercegovini danas se razlikuje od onoga iz prethodnih godina. Iako je broj registriranih migranata i tražilaca azila manji nego ranije, mnogi ljudi i dalje prolaze kroz zemlju oslanjajući se na neregularne rute i krijumčarske mreže, što ih dodatno izlaže rizicima i nesigurnosti. Među našim korisnicima posebno su ranjivi maloljetnici bez pratnje, porodice i osobe s posebnim potrebama. Oni i svi ostali se i dalje suočavaju s izazovima u pristupu azilnim procedurama, obrazovanju, psihosocijalnoj podršci, zapošljavanju i dugoročnijim mogućnostima integracije – ističu iz te organizacije.
Istovremeno, naglašavaju, „svjedoci smo brojnih primjera solidarnosti lokalnih zajednica, institucija, volontera, škola, vjerskih zajednica i građana koji su izabrali suosjećanje umjesto ravnodušnosti. Takvi susreti podsjećaju nas da se društvena kohezija ne gradi kroz strah i podjele, već kroz dijalog, razumijevanje i prepoznavanje zajedničke ljudskosti. Ova godina za nas ima posebno značenje jer obilježavamo 30 godina prisustva i djelovanja u zemlji. Tokom protekle tri decenije pratili smo osobe pogođene prisilnim raseljavanjem u različitim okolnostima i kontekstima, ostajući vjerni uvjerenju da svaka osoba posjeduje neotuđivo dostojanstvo koje mora biti poštovano i zaštićeno – ističu u saopćenju.
Naše iskustvo nas je naučilo, dodaju, da istinska pratnja nadilazi zadovoljenje osnovnih potreba. Ona podrazumijeva slušanje, hodanje uz one koji se suočavaju s neizvjesnošću, zagovaranje njihovih prava te stvaranje prilika za učešće, pripadnost i nadu.
Svjetski dan izbjeglica, podsjećaju, stoga nije samo prilika da prepoznamo izazove s kojima se suočavaju izbjeglice i raseljene osobe, već i prilika da promislimo o društvu kakvo želimo graditi.
To mora biti društvo u kojem je zaštita dostupna svima, u kojem se različitosti cijene i u kojem svaka osoba ima priliku da svojim talentima, znanjem i iskustvom doprinese zajednici.
Obilježavajući ovaj dan, JRS Bosna i Hercegovina ponovo potvrđuje svoju posvećenost pratnji, služenju i zagovaranju za izbjeglice i migrante. Ostajemo uvjereni da se snažnije zajednice grade kroz susret, a ne isključivanje, kroz solidarnost, a ne strah, te kroz spoznaju da je naša zajednička ljudskost veća od granica koje nas dijele. Na ovaj Svjetski dan izbjeglica, i u godini kada obilježavamo 30 godina djelovanja, pozivamo institucije, lokalne zajednice i pojedince da nastave graditi Bosnu i Hercegovinu u kojoj su dostojanstvo, gostoprimstvo i nada dostupni svima – poručuju iz Isusovačke službe za izbjeglice BiH.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.