Život

Dramatična dešavanja: Oluje sve češće i razornije

Superćelijski oblaci puni leda i velike oluje sve su češće pojave i u Hrvatskoj. Osim građana i njihove imovine, posebno su ugroženi poljoprivredni usjevi.

FOTO: RTRS
FOTO: RTRS

U Osijeku su se sastali meteorolozi i drugi stručnjaci s načelnicima okolnih općina kako bi im predstavili sustav obrane od tuče i onaj ranog upozoravanja građana.

U Donjoj Motičini, koja se početkom mjeseca našla na udaru oblaka punih leda, stradalo je sve – od usjeva do automobila. Jučer je istekao rok za prijavu štete. Načelnik općine Željko Kovačević priziva stari model protugradne obrane koji je uključivao rakete.

– Nekada, dok je tog bilo, vjerujte, to je bilo puno manje. I kad su išli takvi oblaci, oni su reagirali. Taj led kad je i padao, on je bio zrno graška i tako nešto sitno, kaže.

Obližnji Feričanci, vinogradarski kraj, kaže načelnik, uopće nemaju protugradni sustav. I oni žele rakete ili novoosmišljeni sustav obrane jer su i kod njih neke kulture stradale i do 100 posto.

– Mislim da se vraćanjem protugradne obrane štete na usjevima mogu uvelike smanjiti, uvjeren je načelnik općine Feričanci Marko Knežević.

Protugradne rakete u Hrvatskoj ne upotrebljavaju se već per godina. Iz financijskih i sigurnosnih razloga. Sve i da se rabe, uvjeravaju stručnjaci, bez obzira na metodu, srebrov jodid u oblacima nije toliko učinkovit protiv mega-oblaka kakve imamo danas.

– Zbog različitih komplikacija u klimatskom sustavu, u atmosferi, nažalost takve metode ne daju pozitivne rezultate. Ono što je preporuka DHMZ-a da na temelju iskustva koja imamo svih ovih desetljeća u korištenju različitih načina dostavljanja takvih spojeva ipak uložimo više pažnje i sredstava u razvoj novih aktivnih spojeva, naglasio je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Ivan Güttler.

Osmisliti novi “lijek” za borbu protiv tuče složen je zadatak koji bi uključivao cijeli niz stručnjaka.

U Hrvatskoj je 330 protugradnih generatorskih postaja. Njima upravljaju građani. Koordinira ih osam radarskih centara kontinentalne Hrvatske.

Zbog velikih površina pod usjevima, posebno su važni na istoku zemlje.

– Mi smo županija koji je najvećim dijelom poljoprivredni kraj, poljoprivredna županija, naši ratari su najizloženiji, to su kulture koje ne možete zaštiti ni putem zaštitnih mreža, voćnjak i vinograd možete, no naravno poljoprivredne kulture, prvenstveno ratarske, to ne možete, kazala je osječko-baranjska županica Nataša Tramišak.