Ideju o osnivanju fudbalskog kluba “Željezničar”, mladi željeznički radnik Dimitrije Dimitrijević, koji je rođen i odrastao u centru grada na Mejtašu, u Čekaluši, predložio je već 1920. godine svom kolegi i prijatelju mašinovođi, Ludvigu Lepleu.
Uz Stjepana Katalinića, oni formiraju inicijativni odbor, iz čijeg jezgra nastaje i prva uprava kluba, na čijem čelu se našao diplomirani inžinjer građevinarstva, Austrijanac po rođenju, Mađar po narodnosti, Hinko Tegzeš.
U osnivanju svog kluba veliki doprinos dali su svi radnici Željeznica: kupljena je lopta, prva sportska oprema, treniralo se na vojnom vježbalištu Egzecirz, izrađena su i obilježja kluba, a djevojke igrača su na majicama izvezle lokomotivu – prvi grb kluba.
Ipak, tadašnje društveno-političke okolnosti nisu išle na ruku osnivanju radničkog kluba. Uprkos svemu, i te administrativne prepreke su prevladane te je Željezničar nakon višemjesečnog čekanja na molbu za prijem u Podsavez, uz uslov odigravanja dvije utakmice, primljen za punopravnog člana objavom u „Večernjoj pošti“ u ponedjeljak 19. septembra 1921. godine.
Već prva utakmica, odigrana kao uslov za prijem, protiv najjačeg gradskog kluba u to vrijeme – SAŠK-a, bez obzira na negativni rezultat 1:5, nagovjestila je jednu prelijepu sportsku priču. Da ona bude uzbudljiva u samom početku pobrinuo se inicijator osnivanja kluba Dimitrije Dimitrijević, koji je pogotkom na toj utakmici postao igrač koji je postigao prvi zvanični pogodak u historiji kluba.
Željezničar postaje punopravni član Fudbalskog podsaveza i uvršten je u Drugi razred zajedno sa ŠK Špartom, ŠK Trojom i ŠK Barkohbabom, gdje se takmiči do sezone 1926/27, kada ulazi u Prvi razred sarajevskog podsaveza i tamo se takmiči sve do II svjetskog rata, piše historija.ba.
Istorija poslije Drugog svjetskog rata još je interesantnija. Takmičio se Željo u nižim rangovima, između ostalog i zato jer je tadašnja vlast “preferirala” FK Torpedo, a kasnije FK Sarajevo. No, sve je to kroz decenije prebrođeno da bi u sezoni 1971/72 osvojena i titula prvaka Jugoslavije.
Mnogi se još uvijek živo sjećaju i čuvene Željine generacije predvođene Ivicom Osimom koja je dobacila do polufinala Kupa UEFA 1985.
Onda dolazi rat 1992. Grbavica gori, Željo je prognan i na svoj stadion se vraća 1996. godine. U BiH Željo je osvajao najviše titula u prvenstvu i osvajača Kupa BiH. I opet, kako to valjda mora biti, bilo je uspona i padova, sve do današjeg dana kada se posrnuli div iz Doline ćupova polako ponovo uspravlja.
Sve ove godine navijači su bili ključni faktor postojanje Željezničara. Posljednjih godina i bukvalno su plaćali igrače koji su igrali u plavom dresu jer su bili najvei sponzor kluba.
Svi se sjećamo kako je Sarajevo izgledalo u noći 19. septembra 2021. kada je Željo obilježavao svoj stoti rođendan. Slike i snimci vatrometa koji je tada priređen iznad Sarajeva obišle su cijeli svijet.
Željo danas ima 103 godine, ali nije posrnuli starac…