Kako je naveo, potencijalno članstvo u Evropskoj uniji, jačanje uloge EU u osiguranju odbrambenih kapaciteta Ukrajine, sve veća nestabilnost na globalnim tržištima i fragmentacija svjetske trgovine natjerali su centralnu banku da preispita da li bi euro trebao postati referentna valuta za hrivnju.
“Ovaj posao je složen i zahtijeva kvalitetnu i svestranu pripremu”, poručio je Pišnjij, dajući do sada najdirektnije komentare jednog ukrajinskog zvaničnika o mogućoj promjeni valutne politike.
Američki dolar trenutno dominira međunarodnom trgovinom i čini većinu svjetskih deviznih rezervi. Brojne ekonomije, uključujući Saudijsku Arabiju i Hong Kong, vežu svoje valute za dolar. Ipak, trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, uvevši rekordno visoke carine, doveo je u pitanje buduću ulogu dolara kao globalne rezervne valute.
Ukrajina, koja je ušla u četvrtu godinu rata s Rusijom, suočila se i s privremenim obustavljanjem američke vojne pomoći tokom Trumpove administracije. Evropski lideri obećali su jačanje ukrajinske vojske kako bi postala stub buduće sigurnosti zemlje, ali napredak je spor.
U međuvremenu, Ukrajina je sklopila sporazum koji Sjedinjenim Američkim Državama omogućava povlašten pristup novim ugovorima o ukrajinskim mineralima, uz ulaganja u obnovu zemlje.
Od Trumpovog povratka u Bijelu kuću, vrijednost dolara pala je za više od 9% u odnosu na korpu glavnih svjetskih valuta. Iako neki stručnjaci upozoravaju da jačina dolara ne treba nužno biti povezana s njegovim statusom rezervne valute, historijski gledano, posjedovanje dolara često je bilo povezano s sigurnosnim savezima i vojnim vezama s Washingtonom.
Pišnjij je istakao da transakcije u američkom dolaru i dalje dominiraju svim segmentima deviznog tržišta, ali je primijetio da udio transakcija denominiranih u eurima raste, iako za sada umjereno.
Ukrajina je hrivnju uvela 1996. godine, a tokom decenija koristila je dolar kao referentnu valutu. Nakon ruske invazije 2022. godine, centralna banka uvela je stroge kontrole kapitala i vezala hrivnju za dolar po kursu od oko 29 za jedan dolar. Kasnije je bila prisiljena na devalvaciju zbog fiskalnih neravnoteža. U oktobru 2023. godine, prešla je sa čvrstog vezivanja na režim upravljanog kursa, i dalje koristeći dolar kao mjerilo za devizne intervencije.
EU je prošle godine otvorila pregovore o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom, ali je pred Ukrajinom dug i zahtjevan put do punopravnog članstva. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u februaru da bi Ukrajina mogla postati članica EU do 2030. godine ako nastavi s reformama u političkom i pravosudnom sistemu.
Podsjećanja radi, Moldavija je početkom ove godine već prebacila referentnu valutu za svoj leu sa dolara na euro.
Pišnjij je dodao da bi jačanje investicija i potrošnje, zahvaljujući bližim vezama s Evropom, moglo potaknuti umjeren rast ukrajinske ekonomije u naredne dvije godine na oko 3,7 do 3,9 posto. Ipak, naglasio je da ekonomski oporavak zavisi od razvoja rata.
“Brz kraj rata bio bi pozitivno rješenje s dobrim ekonomskim ishodima, pod uvjetom da uključuje sigurnosne garancije za Ukrajinu”, rekao je Pišnjij, dodajući da bi se ekonomske koristi vjerovatno osjetile tek s vremenom.
Ukrajina se i dalje oslanja na vanjsko finansiranje za pokrivanje ratnih troškova. Pišnjij je kazao da ove godine očekuje 55 milijardi dolara pomoći, što bi pokrilo budžetski deficit i omogućilo formiranje rezervi za naredne godine, kada bi obim pomoći mogao opasti. Procjenjuje da će Ukrajina 2026. godine primiti oko 17 milijardi dolara, a 2027. godine 15 milijardi.