Radi se o predmetu čiji se akteri terete u vezi s nabavkom 100 respiratora, vrijednosti 10.530.000 KM, koje je, nakon proglašenja stanja nesreće u FBiH uzrokovnog pandemijom koronavirusa u proljeće 2020. godine, za potrebe Federalne uprave Civilne zaštite (FUCZ) iz Kine uvezla firma „F. H. Srebrena malina“.
Pored Fadila Novalića, premijera FBiH, u ovom slučaju optuženi su – suspendovani direktor FUCZ-a Fahrudin Solak i vlasnik firme F. H. Srebrena malina Fikret Hodžić, kao i pravna osoba F. H. Srebrena malina, te federalna ministrica finansija Jelka Milićević.
Prvooptuženi Fadil Novalić naveo je u završnoj riječi kako se radi o politički motiviranom i montiranom procesu, podsjećajući na sadržaj romana „Proces“, nobelovca Franca Kafke, te izazove s kojima se suočio glavni lik ovog književnog djela.
U osvrtu na frustracije u vezi s onim što preživljava u posljednje gotovo tri godine, Novalić je kazao kako je proces protiv njega i suoptuženika projektovan s političkim ciljem njihove diskreditacije, te da ima i mnogo šire implikacije.
U tom kontekstu je podsjetio na interni dokument Naroda i Pravde (NiP), odnosno medijsku strategiju te stranke čiji sadržaj, kako je naveo, sugerira na njihovu umiješanost u kampanju vođenu protiv njega, označavajući ga kao isključivog krivca i vezujući ga za sve navodne negativne trendove i pojave.
Po njegovim riječima, tim instrumentom NiP-a, orijentiranim na diskreditaciju političkih protivnika, sveprisutna korupcija svedena je na dužnosnike samo jedne stranke, podsjećajući na sudske postupke koji su vođeni ili se vode protiv tih dužnosnika.
Naveo je kako su ti procesi pokrenuti radi stvaranja utiska da Tužiteljstvo BiH radi krupne stvari te da je cilj bio diskreditacija njega kao premijera FBiH, ali i Bakira i Sebije Izetbegović.
Nadalje je naveo kako je hodogram cijelog ‘projekta’ sačinila neformalna grupa ‘Gacko je čudo’, koju čine tri plaćena medija i jedan ministar u Vladi FBiH, a da je on priveden zbog medijskih nastupa i pisanja jednog portala, te da je protiv njega pokrenuta plaćena medijska haranga, računajući na mentalitet mase spremne na linč.
Novalić je u tom kontekstu podsjetio na tzv. media-plan na koji se pozivalo Tužiteljstvo, a za koje je kazao kako se mogo bolje snalazilo u stvaranju medijske slike/percepcije, nego u pravnim stvarima, te da tokom postupka nije viđeno bilo šta što bi išlo u korist optuženih.
Naveo je i kako je iz Tužiteljstva u sklopu generirane medijske kampanje ‘curilo’ sve osim istine, te da su pandemija i javna nabavka respiratora iskorišteni za montiranje procesa i medijski linč.
Usprkos tome, prema Novalićevim riječima, Vlada je u najteže vrijeme pandemije donijela 18 ekonomskih mjera kao dio širokog seta odgovora na Covid-19 pandemiju, a o čemu svjedoče i stavovi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u vezi s tim, kao i stanje određenih ekonomskih parametara.
Novalić je kazao kako je završnu riječ podijelio na 10 poglavlja te se osvrnuo i na određene ocjene u vezi s ‘nekontroliranom moći tužitelja i to samo na teritoriji FBiH, prijetnje svjedocima, i nepoznavanje ili namjerno zanemarivanje propisa od Tužiteljstva’.
Istovremeno, ocijenio je grotesknim pojedine izjave tužitelja, navodeći kako je na momente sve ličilo na ‘Izokrenutu priču’, pripovjetku Branka Ćopića.
Upitao se kako je moguće da je pokrenut proces samo u FBiH za stvari i ponašanja koja su bila aktuelna u cijelom svijetu u tom haotičnom vremenu pandemije, navodeći primjere i poteze koji su u to vrijeme poduzimali brojni državnici kako bi sačuvali živote građana.
Kazao je i da su se tužitelji žalili na manjak pomoći od policijskih agencija, što, prema njegovom mišljenju, ne odgovara istini.
Rezimirajući završnu riječ, Novalić je kazao kako je njegova obaveza bila potpisivanje pisama namjere, ali i odluka/dokumenata u koje su Vlada FBiH i druga kolektivna tijela i organi imali uvid prilikom glasanja za nabavku respiratora i druge medicinske opreme.
Na kraju izlaganja završne riječi Novalić je iskazao zahvalnost medijima koji su objektivno izvještavali o cijelom toku postupka, te podsjetio na latinsku izreku koja u prijevodu glasi: ‘Neka pobjedi pravda, pa neka propadne svijet’.
Prethodno je odbrana prvooptuženog završila izlaganje završnih riječi, a kojom prilikom je Novalićeva advokatica Nina Karačić-Brković ukazala na kontradiktornosti tužbenih navoda u pogledu hronologije i dinamike dešavanja, nazivajući ih izmišljenim konstrukcijama.
Podsjetila je kako sve odluke u vezi s nabavkom medicinske opreme, odnosno osiguranju sredstava za tu svrhu, nakon proglašenja stanja nesreće polovinom marta 2020. godine, donosila Vlada kao kolektivno tijelo, te da u tom pogledu ne postoji bilo kakva povreda dužnosti.
U tom se pogledu pozvala na određene dokaze i iskaze svjedoka, navodeći kako je iz njihove analize vidljivo da u postupanju federalnih organa nema elemenata krivičnih djela koja se optužnicom stavljaju na teret njenom branjeniku i drugim optuženima.
Najfrapantnijom optužbom označila je onu koja se tiče pranja novca, a što implicira kako su sredstva iz Budžeta ‘crni novac’, podsjećajući da elemente tog krivičnog djela čine – plasman prljavog novca, prikriveni izvori finansiranja i integracija novca u legalne tokove, što, prema mišljenju braniteljice, pokazuje koliko je ta optužba paušalna i bez ikakvog osnova.
U nastavku višesatnog ročišta, izlaganje završne riječi počela je i advokatica Marsela Bajramović, braniteljica drugooptuženog Fahrudina Solaka, pozivajući se na slične argumente i dokaze.
Navela je kako bi krivično djelo, zapravo, bilo da FUCZ i njen čelnik nisu postupali u skladu s odlukama Vlade FBiH kao kolektivnog tijela (član 226 KZFBiH).
Bajramović je detaljno analizirala tok postupka, odnosno iskaze svjedoka i materijalne dokaze, dovodeći ih u kontekst s odgovarajućim zakonima, uključujući Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodne ili druge katastrofe, Zakon o javnim nabavkama i druge akte, koji, kako je navela, demantiraju sadržaj i navode optužnice.
Nadalje, podsjetila je na nadležnosti FUCZ, i Federalnog štaba CZ u korelaciji s djelovanjem Vlade FBiH, ali i smjernicama i direktivama Evropske unije u uvjetima pandemije, navodeći kako je postupanje njenog branjenika bilo u skladu s njegovim nadležnostima.
Nastavak suđenja u ovom predmetu zakazan je za 15. mart, kada bi trebalo biti nastavljeno iznošenje završne riječi Solakove odbrane, a istim povodom planirano je i njegovo obraćanje.