Naknade za prijavljenu prtljagu dostižu rekordne visine jer avio kompanije povećavaju cijenu. Naknade za torbu unosan su prihod za aviokompanije i način uštede na porezima, kažu stručnjaci.
Prošle sedmice, American Airlines je saopštio da podiže naknade za prtljag za 5 dolara. American će naplatiti 40 USD za kupce koji prvo ne plate unaprijed online i 35 USD ako to urade. United, JetBlue i Alaska Airlines su također najavili povećanje naknada ove godine. (Southwest je jedina aviokompanija koja ne naplaćuje čekiranje prtljaga. Delta naplaćuje 30 dolara za prvu prijavljenu torbu, ali nije podigla cijene od 2018.)
Naknade za prtljag kao da postoje oduvijek, ali su relativno nov fenomen. Godine 2008., American je postala prva velika američka avio-kompanija koja je naplaćivala klijentima provjeru torbe, uvodeći naknadu od 15 dolara. Avio kompanije takođe dodatno naplaćuju torbe koje teže preko određenog praga, često 50 funti.
“Zasebno naplaćivanje torbi, potez poznat kao “razdvajanje” je način da se dio cijene pomjeri iz osnovne cijene avionske karte u naknade u svrhu uštede poreza”, rekao je Gary Leff, stručnjak za avio industriju i osnivač turističke web stranice View from the Wing.
Avio karte u SAD-u podliježu federalnoj akcizi od 7,5%, ali se taj porez ne odnosi na naknade avio-kompanija. Dakle, avio-kompanija može uštedjeti 75 miliona dolara na porezima od svojih milijardu dolara prihoda od domaćih naknada za prijavljenu prtljagu.
Ogroman izvor prihoda
Naknade za prtljag su takođe ogroman izvor prihoda za avio kompanije. U 2022. godini, posljednjoj godini za koju su dostupni podaci, avio kompanije su prikupile 6,8 milijardi dolara naknada za prtljagu, prema Ministarstvu saobraćaja. Ta brojka je porasla za 17% u odnosu na nivoe prije pandemije u 2019. i dvostruko u odnosu na prije deset godina.
Naknade za prtljag čine sve veći dio operativnih prihoda aviokompanija. U 2020. godini, naknade za prtljag su činile 4% prihoda velikih avioprevoznika, prema jednoj studiji, i 21% prihoda ultra niskotarifnih avioprevoznika poput Spirit i Frontier.
Naknade za torbu takođe pružaju aviokompanijama priliku da uvedu pogodnosti za svoje profitabilne kobrendirane kreditne kartice, kao što je Delta SkyMiles American Express Card, koja omogućava korisnicima da besplatno provjere svoju prvu torbu.
Kobrendirane kreditne kartice Airlines-a glavni su izvor prihoda za aviokompanije, koje su prošle godine ostvarile prodaju od 25 milijardi dolara.
“Aviokompanije podižu naknade za prtljag dijelom zbog većih troškova rada, a dijelom zato što to žele – i mogu”, rekao je Henry Harteveldt, predsjednik kompanije za turističku industriju Atmosphere Research Group. „Putnici ne vole da plaćaju za prijavu prtljaga, ali uglavnom ne mijenjaju avio-kompaniju u odnosu na cijenu naknade za prijavljenu prtljagu.”
Porast diskontnih nosača
Naknade za torbu prvo su započele zbog izazova u avio industriji i porasta popusta prevoznika.
Avioprevoznici su 2008. pripisali uvođenje naknada za prtljagu tadašnjim rekordnim cijenama goriva. Cijena sirove nafte skočila je skoro pet puta u samo pet godina, sa 27 dolara po barelu 2003. na 127 dolara po barelu 2008. godine.
“Bio je to težak period prihoda i troškovi su rasli”, rekao je Blaise Waguespack, profesor avio marketinga na Embry-Riddle Aeronautical Univerzitetu u Daytona Beachu na Floridi. Manje ljudi je letjelo nakon napada 11. septembra, a i Velika recesija je uzela danak.
“To je bila jedna od onih stvari koje su mi padale na pamet tek nakon 11. septembra i teškog perioda ekonomskog oporavka”, rekao je.
Nakon uvođenja novih naknada za prtljag, avio kompanije su prijavile sedmostruko povećanje prihoda od naknada za prtljag, sa 464 miliona dolara u 2007. na 3,4 milijarde dolara u 2010. godini.
Uvođenje naknada za prtljag je također bio odgovor na porast niskotarifnih prevoznika kao što su Spirit u Sjedinjenim Državama i Ryanair u Evropi.
Ovi takozvani “ultra low” avioprevoznici počeli su nuditi niske osnovne cijene, a zatim su dodatno naplaćivali sve ostalo, uključujući i ručne torbe u slučaju Spirit.
Glavne avio-kompanije su odgovorile uvođenjem sopstvenih verzija ovih niskih cijena karata, nazvanih „osnovna ekonomija“, i razdvajanjem svojih usluga sa odvojenim naknadama, kao što su predati prtljag, sjedišta sa više prostora za noge i druge pogodnosti.
Tokom pandemije Covid-19, većina avio-kompanija je povukla naknade za promjenu jer su vjerovali da ljudi neće rezervirati letove ako se i dalje suočavaju s nepromjenjivim, nepovratnim cijenama karata u trenutku kada nisu bili sigurni da li uopće lete. Ali avio-kompanije su zadržale naknade za torbu i čak ih podigle u nastojanju da nadoknade izgubljeni prihod od naknada za promjenu.
Nedavno su aviokompanije rekle da su povećale naknade za prtljag kako bi nadoknadile veće troškove. Novi ugovori za pilote i druge radnike uključuju dvocifrena povećanja plata, a cijene mlaznog goriva porasle su za više od 10 posto od početka godine.
Zabraniti naknade?
Prtljaga, rezervacija sjedišta i druge naknade čine izazov za klijente da uporede letove i identifikuju najjeftinije karte.
Ovo je omogućilo avio-kompanijama da dodaju prihod uz istovremeno smanjenje cijene osnovne avio karte.
Nakon uvođenja naknada za prtljag, osnovne avio karte su smanjene za oko 7 dolara, ali je puna cijena putovanja (osnovna avio karta plus naknada za prtljag) ukupno porasla, pokazalo je istraživanje iz 2015.
Godine 2011. bivša senatorka Mary Landrieu predložila je zabranu aviokompanijama da naplaćuju prvu prijavljenu torbu, ali zakon nije uspio.
Ali, prema stručnjacima, ukidanje naknada za torbu moglo bi se vratiti. Ako bi se naknade za prtljag završile, velike aviokompanije bi vjerovatno podigle cijene avionskih karata i drugih usluga.
“To podriva poslovni model ultra niskotarifnih avioprevoznika poput Spirita i Frontiera koji pomažu da se cijene avionskih karata kod velikih prevoznika drže pod kontrolom”, rekao je Leff.
Odjeljenje za saobraćaj je prošle godine predložilo pravilo koje zahtjeva od avio-kompanija da otkriju naknade za prtljag, promjene karata i porodična mjesta kada se prvi put prikaže cijena avionske karte, što omogućava klijentima da lakše uporede cijene.
“Ovo novo predloženo pravilo zahtijevalo bi od aviokompanija da budu transparentne s klijentima u vezi sa naknadama koje naplaćuju, što će pomoći putnicima da donose konačne odluke i uštede novac”, rekao je ministar transporta Pete Buttigieg.
Ali Leff je rekao da je ovaj plan manji korak. Umjesto toga, pomoćne naknade trebale bi se oporezovati po istoj stopi kao i avionske karte.
„Trebali bismo okončati diferencijalni poreski tretman avionskih karata u odnosu na naknade tako da vladina politika barem ne podstiče povećanje taksi“, rekao je Leff, piše CNN