U nalazima objavljenima u časopisu Nature Human Behaviour istraživački tim sa Sveučilišta u Surreyju i Essexu navodi kako genetika objašnjava otprilike četvrtinu razlika u dobi kada djeca naprave prve korake, piše index.hr.
Prvi koraci: širok raspon je potpuno normalan
“Većina beba napravi svoje prve korake između osmog i 24. mjeseca života, što znači da postoji širok raspon u kojem se ovaj uzbudljiv trenutak može dogoditi. To je veliki trenutak i za roditelje i za dijete – simbolizira novu fazu u razvoju”, izjavila je profesorica Angelica Ronald, viša istraživačica na studiji sa Sveučilišta u Surreyju.
Profesorica Ronald dodaje kako se nada da će nova genetska saznanja doprinijeti boljem razumijevanju razvoja hoda i pružanju podrške djeci s motoričkim poremećajima i teškoćama u učenju. “Roditelji se, naravno, trebaju posavjetovati s pedijatrom ako su zabrinuti, ali nešto kasniji početak hodanja ne mora odmah značiti da postoji problem. Postoji velika raznolikost u tome kada djeca samostalno naprave svoj prvi korak.”
Roditelji se često brinu bez razloga
Dr. Anna Gui, koja je također sudjelovala u istraživanju, istakla je kako dosad nisu razumjeli zbog čega dolazi do tako velikih razlika u dobi kada djeca počinju hodati. “Roditelji se često brinu ako dijete prohoda prerano ili prekasno, misleći da su negdje pogriješili. Sada vidimo da genetika ima značajnu ulogu u određivanju tog trenutka”, kaže.
Istraživanje je pokazalo da su geni koji utječu na prohodavanje djelomično isti oni koji su povezani s razvojem mozga. Neki od tih gena također su povezani s višim obrazovnim postignućima. Osim toga, nešto kasnije prohodavanje – unutar uobičajenog raspona – genetski je povezano s manjim rizikom od razvoja poremećaja poput ADHD-a.