Gotovo dvije sedmice trajao je toplinski val širom Evrope, stoga ne čudi što ljudi traže predah od visokih julskih temperatura. Ekstremne vrućine koje su ovog mjeseca pogodile mnoge južne i istočne evropske zemlje djelomično su uzrokovane valom vrućeg zraka iz Sjeverne Afrike.
Zbog ekstremnih vrućina u Italiji je preminulo više ljudi, a upozorenja na takve uvjete i dalje su na snazi za zemlje od Portugala do Rumunije i Kipra. Ipak, očekuje se da će vrućine u mnogim mjestima konačno popustiti tokom vikenda i sljedeće sedmice. Stručnjaci su komentirali kako i zašto je došlo do ovih vrućina, piše Večernji.hr.
“Sve to ima veze s prilično upornim vremenskim obrascima velikih razmjera. Južni i istočni dijelovi Evrope bili su pod onim što nazivamo grebenom visokog pritiska, također poznatom kao toplinska kupola, u osnovi veliko područje visokog pritiska s dosta vrlo toplog zraka koji se ne kreće mnogo”, objašnjava za Euronews Lars Lowinski, meteorolog u meteorološkoj službi Weather & Radar.
S druge strane, područja bliža Atlantiku imaju niži pritisak, što donosi hladnije i promjenjivije vrijeme. Sjeverna Evropa je pošteđena velikih vrućina zahvaljujući mlaznoj struji, brzom pojasu vjetra u višim slojevima atmosfere, koji razdvaja topla i hladna vremenska područja.
“Tamo gdje se susreću dvije zračne mase – od južne Francuske i Alpa do baltičkih država – bilo je nekoliko ciklusa jake kiše i jakih grmljavinskih oluja s velikim gradom i jakim vjetrovima”, dodaje Lowinski.
Temperature su bile oko 6-12 stepeni iznad prosječnih vrijednosti za ovo doba godine, što je raspirivalo šumske požare i zahtijevalo rekordnu potrošnju energije. Neka područja su usvojila posebne planove za grijanje, uključujući otvaranje klimatiziranih prostora i zabranu rada na otvorenom radi zaštite ljudi.
Neuobičajeno toplo vrijeme će se nastaviti još nekoliko dana, prema Weather & Radaru, s temperaturama ponovo na 35-40 stepeni Celzijusa u mjestima kao što su Srbija, Italija, Albanija, Grčka, Rumunija i Bugarska. No, dobra je vijest da je najgore od ove ekstremne vrućine sada iza nas, kaže Lowinski, a trend za nedjelju i sljedeću sedmicu ukazuje na postepeni pad temperatura koje će više sličiti vremenskim uvjetima za ovo doba godine.
“Ovaj prodor hladnijeg i svježeg zraka početkom sljedeće sedmice također bi mogao izazvati jake oluje s grmljavinom, posebno širom Balkana”, kaže on.
No, predviđanje toplinskih valova – posebno njihovog intenziteta i trajanja – ostaje izazov, a stručnjaci nisu sigurni što nas čeka u ostatku ljeta. Međutim, viši meteorolog AccuWeathera Tyler Roys kaže da je malo vjerovatno da ćemo vidjeti ponavljanje ovosedmične vrućine.
Za Lowinskog je veći izazov komuniciranje rizika koji dolaze s dugotrajnim toplinskim valovima. “Ekstremne, a ponekad i rekordne, temperature koje smo vidjeli u proteklih nekoliko dana također su jasan pokazatelj da klimatske promjene pogoršavaju ove vrućine”, kaže on i zaključuje:
“Topinski valovi sada imaju tendenciju biti intenzivniji, a to uključuje i noćne temperature. Prenošenje tog rizika i kako pripremiti ljude, životinje i infrastrukturu (mislimo na klimatizaciju i dodatno opterećenje na električnim mrežama, naprimjer) postaje sve važnije”, poručio je.