Međutim, problemi su ostali isti ljudi su i dalje vrlo malo (ako su uopće) svjesni važnosti privatnosti na internetu i vrijednosti njihovih podataka koji kolaju cyber-prostorom.
Istovremeno korisnici u treptaju oka odobravaju raznim aplikacijama pristup njihovim telefonima i računalima, ali i bankovnim računima te drugim osobnim podacima koji se prodaju kasnije na dark-webu, crnom tržištu na internetu.
Nakon dokumentarnog filma CitizenFour (Laura Poitras, 2014.) u kojemu je Snowden pred kamerama po prvi put progovorio o svojim otkrićima iz američke NSA, ipak je izbjegao izručenje SAD-u i trenutačno živi u Rusiji.
Svejedno se i dalje bori s osvješćivanjem ljudi po pitanju njihove privatnosti podataka te često problematizira u svojim medijskim nastupima (ali i na svom Twitter profilu) demokratičnost, odnosno NEdemokratičnost političkih sustava u svijetu.
Međutim, Snowden nije bio prvi koji je bio krivac za curenje tajnih dokumenata. Julian Assange je još prije 11 godina preko vlastite internetske stranice ‘WikiLeaks’ pokrenuo lavinu razotkrivanja više od 250.000 tajnih diplomatskih poruka što je izazvalo međunarodni potres na svim razinama.
No, prije samo mjesec dana uz Pandora Papers svjedočili smo najnovijem i jednom od najvećih curenja financijskih dokumenata u povijesti – njih oko 12 milijuna. U njima se spominje oko 35 sadašnjih i bivših lidera te više od 300 svjetskih dužnosnika poput Tonyja Blaira, Vladimira Putina i Mile Đukanovića.
U međunarodnoj istrazi sudjelovalo je 600 novinara, a riječ je o dokumentima iz više od 29 tisuća off-shore kompanija koje su bile iskorištene za skrivanje bogatstva i izbjegavanja poreznih plaćanja. Zanimljivo je kako se Hrvatska u njima spominje gotovo 8000 puta.
Ovakva curenja samo su uvertira u sve češće prijetnje kibernetičkoj sigurnosti, novoj ratnoj zoni svjetskih vlada čiji su ratnici brojni hakeri. U Republici Hrvatskoj u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova postoji Odjel za kibernetičku sigurnost, no zabrinjava da ondje ne postoje policijski hakeri koji bi se bavili dark-webom pa se tako ondje prodaje svašta – od oružja, lažnih covid potvrda do opijata i ostalih ilegalnih radnji.
Internetski korisnici su stoga, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj – sve češće meta hakerskih napada u obliku phishing poruka, različitih spam navlakuša i prijevara, pa i krađa privatnih podataka putem sumnjivih web stranica.
A evo koji su najsigurniji online servisi koji korisnicima omogućuju sigurno i zaštićeno korištenje:
E-pošta: Protonmail, Tutanota i MailfenceDopisivanje/chat: Signal, Wire i TelegramPretraživaje / web browseri: Brave, Tor i Firefox
Ukoliko pak sumnjate da su određene internetske stranice, vaš email ili pametni telefon bili meta hakerskih napada, možete to jednostavno provjeriti putem stranice HaveIBeenPwned.
Nažalost, svi ovi savjeti mogu vam biti od male koristi ukoliko redovito ne mijenjate svoje lozinke. Izbjegavajte pritom one jednostavne – neka to budu neke kompliciranije poput citata ili neke fraze koju često koristite.