Kultura

Za sve ljubitelje romana Bosnainfo donosi uvid u Šesti međunarodni salon stripa Deveta dimenzija

Prirodnom evolucijom, crtani filmovi su se razvili u stripove, prvo kroz publikacije koje sadrže kompilacije reprinta crtanih filmova, zatim kao knjige s originalnim crtanim umjetničkim djelima, prije nego što su dostigle kritičnu masu stvaranjem superheroja 1938. - Supermena.

FOTO: TOMASSO BIANCHI
FOTO: TOMASSO BIANCHI

Stripove o temi životinja i džungle predvodio je Walt Disney, u kojima su Miki Maus, Paja Patak i Tarzan. Uspjeh Supermana iznjedrio je seriju spin-offa i stvorio potpuno novi žanr likova s ​​tajnim identitetima, nadljudskim moćima i šarenom odjećom superheroja. Betmen i Robin, Wonder Woman, Plastic Man, Green Lantern i Flash bili su među onima koji su ih pratili.

Pročitajte još

Vremenom su se smjenjivali razni (super)heroji, teme, vrijeme, mjesta… Danas, uprkos sve bljeđem interesu za pisanu/crtanu riječ, ipak se strip ne predaje i još jedri.

Tako je Šesti međunarodni salon stripa u Banjaluci okupio je proteklog vikenda veliki broj zaljubljenika u ove crteže u kamenoj kući na tvrđavi Kastel.

Ovogodišnji salon ponudio je mnogo, a kako je navedeno u najavi, posebno su ponosni na to što su predstavili “Stripovijetke – Branko Ćopić” te ugostili strip-crtače iz Italije Tomasa Bianchija (Dragonero, jedno doba – jedna priča, Kasidi) i Giovannija Bruzzoa (Dampir, Bred Beron, Teks, Mister No), koji su se ovom prilikom družili s posjetiocima. Pored promocije stripova, u okviru salona upriličeni su i strip-radionica za mališane, berza stripa, izbor za najbolji dječiji rad Parabellum Junior te predstavljanje strip-autora Zdravka Mićanovića i izložbe „Osamdesete“. Održani su i strip-saloni – Hercegnovski strip-festival, Salon stripa Laktaši te Salon stripa Bratunac.

FOTO: STRIPVI.COM
FOTO: STRIPVI.COM

Salon nije prošao i bez izložbi, tako su posjetioci mogli da uživaju, pored gorepomenute i u postavci „Od Nevena do Betmena“ Zorana Stefanovića, ali i u promociji strip-albuma i knjige, horor antologije „Gluvo doba“ Ninoslava Mitrovića.

Radovan Subić pripremio je i napisao biografiju o Branku Ćopiću, tekstove je pisao i pripremio Zoran Stefanović, a Nikola Pejaković Kolja napisao je lični doživljaj Ćopića.

Prihvati notifikacije