Vučić je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše to što niko nije odgovarao za napad na njega u Potočarima 2015. godine i što se napadi na njega nastavljaju, rekao da je to logično jer ti napadi dolaze iz regiona gdje smeta Srbija koja, kako je kazao, raste, napreduje, koja neće da se ponižava i koja neće da kleči pred svima i da se izvinjava svemu i svačemu.
Vučić je, govoreći za TV Pink, izrazio najiskrenije saučešće porodicama poginulih i nastradalih u Srebrenici i ponovo najoštrije osudio “zločin”.
“Još jedanput iskazujem najiskrenije saučešće prema članovima porodica poginulih i nastradalih i nikada se taj odnos teške osude neće moći da promijeni i to je ono što je važno. U tome se mi Srbi razlikujemo od svih ostalih koji nikada tako nešto nisu rekli za srpske žrtve i nikada nisu na takav način iskazali saučešće porodicama srpskih žrtava”, rekao je Vučić.
Posmrtni ostaci sedam žrtava genocida u Srebrenici, koji su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske i njihovi pomagači u julu 1995. bit će ukopani na kolektivnoj dženazi 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima.
Posmrtni ostaci žrtava koje će biti sahranjene ove godine pronađeni su u grobnicama otkrivenim prethodnih godina lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići i Kameničko brdo. U većini slučajeva radi se o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti najmilijih.
Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine su dvojica mladića koji su u času smrti imali 19 godina, Senajid Avdić i Hariz Mujić. Obojica, ubijena u julu 1995, konačan smiraj naći će 30 godina kasnije.
Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića, koji je imao 34 godine kada je ubijen, ekshumirani su 1998. godine, ali porodica zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, ranije se nije mogla odlučiti da da saglasnost za ukop.
U petak će biti ukopani i posmrtni ostaci Fate (Huso) Bektić (1928), Sejdalije (Alija) Alića (1961), Rifeta (Mustafa) Gabeljića (1964) i Amira (Ibrahim) Mujčića (1964).
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci članova porodica.
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine – Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta. Od toga, u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici još uvijek se traga.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.