Po riječima autora, radi se o projektu koji na argumentiran način obrađuje razdoblje srednjovjekovne Bosne, njen geopolitički početak i državotvorni uspon, te redoslija bosanskih vladara s različitim titulama i na kraju nasilnu integraciju u Turski Sultanat.
-Iza mene su godine istraživačkog rada kojeg na ovaj način prezentiram široj javnosti, kaže Hamza Hamzabegović. Nastojao sam da na jedan, vrlo dopadljiv, način vrijeme o kojem govorim približim savremenoj čitalačkoj publici. Prve kritike onih koji su već imali čitati ovo štivo kažu da sam pronašao uspješnu formulu koja svakom čitaocu širom otvara vrata naše izuzetne kulturne i političke povijesti.
Podaci i dokumenti koje sam iznio u ovom štivu zasigurno će biti osnova za buduća istraživanja onih koji budu htjeli da šire osvjetljavaju, vrlo zanimljivo i turbulentno vrijeme iz naše prošlosti.
Promocija ovog vrijednog djela održat će se u subotu, 28.septembra ove godine u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine sa početkom u 19 sati.
Pored autora o knjizi će govoriti Ibrahim Osmanbašić u ime izdavača i Milorad Kostić, urednik i recenzent ovog projekta. Promociju će moderirati Aleksandra Kostić dok će kao gost, uz pratnju harmonkaša Enesa Salmana, nastupiti estradna umjetnica Vesna Hadžić.
Inače, književnik, publicist i samostalni istraživač historije Hamza Hamzabegović rođen je 1948. godine u Glodima kod Zvornika. Školovao se u rodnom mjestu, te Kozluku i u Sarajevu. Zbog nedostatka posla otišao je na privremeni rad u SR Njemačku. Studirao je i diplomirao (1984.) njemački jezik i književnost naFilozofskom fakultetu u Sarajevu Odsjek germanistika. Ratna situacija ga je spriječila da se vrati u Bosnu.
Sad se isključivo bavi književnošću i povijesnom publicistikom. Živi istvara u Munchenu i u Sarajevu. Za sebe kaže da je bosanski pisac. Historijske teme zaokupljaju Hamzu Hamzabegovića pa im on u svojim istraživačkim radovima daje dosta prostora. Pored “Vladari srednjovjekovne Bosne i njihova razdoblja” iza njega su djela: “Gilgameš koji je tražio besmrtnost”, “Razvoj kalendara u povijesti i vremeplov kroz historiju”, “Otkud Slavenima pola kontinenta-Dio balkanske povijesti u velikom razdoblju Bizanta”, te brojne studije i članci naučnog karaktera.