Predlagač u razlozima za donošenje ovog propisa ukazuje da se Federacija BiH, odnosno Bosna i Hercegovina, susreće se sa problemom nedostatka radne snage, a posebno u proizvodnim, uslužnim i drugim djelatnostima, što se naročito odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz. Radi se o izmjenama i dopunama koje je resorno ministarstvo pripremilo na osnovu inicijative Udruženja poslodavaca FBiH.
Također navode da je nedostatak radne snage aktuelan problem u posljednjih nekoliko godina i za domaće privrednike, posebno izvoznike, bez obzira što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji odreden broj nezaposlenih lica sa zanimanjima za koje poslodavci smatraju da su deficitarna zanimanja, te da ta lica ipak ne traže posao nego su u evidencijama zbog zdravstvenog osiguranja i drugih eventualnih socijalnih naknada, koje ostvaruju kao nezaposlena lica.
Između ostalog, izmjenama i dopunama se propisuje da je nadležna kantonalna služba rješenje o radnoj dozvoli dužna donijeti u roku od najduže 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Zatim se dodaje i odredba po kojoj postupak i proceduru izdavanja radne dozvole strancu koji namjerava registrovati obrt propisuje Federalno ministarstvo, u roku od najduže 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Nacrtom izmjena i dopuna se dodaje i novi član koji se odnosi na novu odluku o deficitarnim zanimanjima koju će donijeti Federalni zavod za zapošljavanje, a na osnovu stanja na tržištu rada na nivou FBiH, u pogledu broja i strukture nezaposlenih lica, te potreba pojedinih privrednih djelatnosti, najkasnije do 30.10. tekuće godine, i nakon provedenih konsultacija sa reprezentativnim udruženjem poslodavaca, te uz prethodno pribavljenu saglasnost Federalnog ministarstva.
Procjena stanja i potreba na tržištu rada utvrđivat će se na nivou FBiH na osnovu kriterija koji se odnose na zanimanja koja nedostaju, zatim provedbu strateških i investicijskih projekata, kao i druge okolnosti važne za ekonomski rast i održivi razvoj.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O DRUŠTVENOM PODUZETNIŠTVU U FEDERACIJI BiH
Vlada Federacije BiH je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, utvrdila Nacrt zakona o društvenom poduzetništvu u FBiH, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Predlagač, između ostalog, u obrazloženju za donošenje zakona ističe da je povećanje zaposlenosti stanovništva osnovni uslov za podizanje životnog standarda, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, te da je društveno poduzetništvo kao segment tržišne ekonomije od ključnog značaja za ekonomsku i socijalnu stabilnost svake zemlje.
Dodaje da u BiH društvena preduzeća nisu u dovoljnoj mjeri pozicionirana, jer nisu orijentisana na profit, a da ona, koja su počela s radom, u mnogim slučajevima teško opstaju na tržištu. Navodi da je osnovni razlog zbog koga se pristupilo izradi ovog rješenja taj što postojeće stanje u oblasti društvenog poduzetništva u Federaciji BiH nije legislativno uređeno.
Također je istaknuto da je Evropska komisija društveno preduzeće definisala kao subjekt u ekonomiji čiji je glavni cilj da ostvari društveni uticaj, prije nego da donosi profit svojim vlasnicima ili akcionarima.
Društveno preduzeće bi, prema danas utvrđenom Nacrtu zakona, trebalo da ima pravo na posebne poreske i carinske povlastice i oslobađanja, kao i pravo na posebne povlastice i oslobađanja od drugih vrsta naknada, taksi ili članarina.
Ovim zakonom uređuju se pojam, ciljevi i načela društvenog poduzetništva, te pojam, pravna forma i uslovi za sticanje statusa društvenog preduzeća, zatim vođenje registra društvenih preduzeća, strateška podrška razvoju društvenog poduzetništva, nadzor i druga pitanja od značaja za društveno poduzetništvo, kao i društvena preduzeća u FBiH.
U danas utvrđenom nacrtu zakona je navedeno da razvoj društvenog poduzetništva u FBiH treba da omogući ostvarivanje dugoročnih ciljeva održivog ekonomskog i društvenog rasta i razvoja Federacije putem inovativnog pristupa postojećim ekonomskim, društvenim i ekološkim izazovima, koristeći potencijale društvene ekonomije, društvenog poduzetništva i društvenih preduzeća.
Između ostalog, ovo zakonsko rješenje propisuje da status društvenog preduzeća može steći pravno lice, sa sjedištem u Federaciji, osnovano kao privredno društvo, zadruga, udruženje gradana, fondacija, ustanova ili u nekoj drugoj, zakonom propisanoj pravnoj formi, čiji je osnivač jedno ili više, domaćih ili stranih, fizičkih i/ili pravnih lica i koje je registrirano kao društveno preduzeće u skladu sa ovim zakonom.
Ovo pravno lice može steći status društvenog preduzeća i ako je u mješovitom vlasništvu, ali udio privatnog vlasništva u ukupnom vlasništvu minimalno mora biti 51 posto, dok javna preduzeća i javne ustanove ne mogu steći status društvenog preduzeća. Društveno preduzeće se registruje u posebnomRegistru, koji vodi Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.
Kad je u pitanju raspodjela doboti, u Nacrtu zakona je navedeno da dio dobiti društvenog preduzeća namijenjen za isplatu članovima ili vlasnicima kapitala društvenog preduzeća ne može biti veći od 49 posto neto dobiti. Također, ovo zakonsko rješenje predviđa da društveno preduzeće primjenjuje princip demokratskog učešća svih zaposlenih u odlučivanju organa koje se ostvaruje obaveznim pribavljanjem konsultativnog mišljenja zaposlenika u društvenom preduzeću prilikom svakog odlučivanja i to o raspodjeli neto dobiti, sticanju ili raspolaganju imovinom velike vrijednosti, zatim o prestanku društvenog preduzeća.
Zakon predviđa i osnivanje osnivanje Savjeta za društveno poduzetništvo Federacije kao savjetodavnog tijela i kontakt tačku na nivou Federacije. Savjet osniva Vlada FBiH svojom odlukom.
IZMIJENJENA UREDBA: DO 50.000 KM ZA NABAVKU AUTOMOBILA ZA RVI 100 POSTO PRVE GRUPE
Vlada FBiH donijela je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, Uredbu o izmjenama Uredbe o sufinansiranju nabavke putničkih automobila za ratne vojne invalide 100 posto prve grupe kojim se, između ostalog, mijenja iznos za nabavku automobila.
Ovim izmjenama je propisano da Federalno ministarstvo vrši uplatu iznosa obezbijeđenih sredstava jednom korisniku do 50.000 KM, dok razliku iznosa prodajne cijene preko iznosa 50.000 KM snosi sam korisnik sredstava. Ovim sredstvima se može platiti i porez na dodatnu vrijednost.
Također je propisano da korisnik sredstava koji je izvršio nabavku putničkog automobila isti ne može otuđiti u roku od tri godine. Predlagač je pojasnio da su ove izmjene donesene kako bi krajnji korisnici ovog prava dobili što kvalitetniji automobil koji će zadovoljiti njihove potrebe, s obzirom da se radi o najtežoj kategoriji ratnih vojnih invalida čije se zdravstveno stanje svakodnevno pogoršava.