Njime je, između ostalog, utvrđeno preuzimanje neophodnih odredbi iz propisa Evropske unije, poput onih iz direktiva Vijeća i Evropskog parlamenta o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, zatim očuvanju divljih ptica, kao i iz uredbi o sprečavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, te o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje.
Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo, donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode neophodno je i radi nedorečenosti pojedinih odredbi koje su se pojavile kao prepreka u primjeni zakona na terenu. Stoga su izmjene i dopune predložene u svim odredbama u kojima postoje nejasnoće za njihovu pravilnu primjenu u praksi.
Također, resorno federalno ministarstvo primilo je od nadležnih organa uprave, te relevantnih inspektorata nekoliko inicijativa za reviziju ovog zakona.
U formi nacrta je o tekstu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode prethodno proveden i proces javnih konsultacija sa svim nadležnim učesnicima u primjeni ovog zakona. Uz konsultacije sa UNDP-jem prihvaćen je i najveći broj pristiglih prijedloga i primjedbi osnovnih izvršilaca poslova reguliranih Zakonom o zaštiti prirode, te su ugrađene odgovarajuće odredbe.
Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna, navedeno je u obrazloženju, stvorit će se pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o zaštiti prirode u praksi.
FORMIRANA INTERRESORNA MINISTARSKA KOMISIJA – UPRAVLJAČKI ODBOR ZA PODRŠKU PROJEKTIMA PRAVEDNE TRANZICIJE U FEDERACIJI BiH
Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela je Rješenje kojim se formira stalna Interresorna ministarska komisija – Upravljački odbor Vlade FederacijeBosne i Hercegovine za podršku projektima pravedne tranzicije u Federaciji BiH.
Komisiju čine premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je predsjedavajući, zatim federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, kao zamjenik predsjedavajućeg, a članovi su federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević, federalni dopremijer i ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, kao i federalni ministri okoliša i turizma Nasiha Pozder, prometa i komunikacija Andrijana Katić, poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, rada i socijalne politike Adnan Delić, prostornog uređenja Željko Nedić, trgovine Amir Hasičević, te uime Ureda premijera FBiH Arijana Huseinović-Ajanović.
Vladinim rješenjem, između ostalog, precizirano je da ovo tijelo maksimalno doprinosi i djeluje na ostvarenju zajedničkih ciljeva, potreba i pravaca putem predlaganja aktivnosti iz vlastite nadležnosti za izradu projekata pravedne tranzicije u FBiH. Zadaća Komisije je i da prati pripremu i izradu strateških dokumenata vezanih uz pravednu tranziciju energetskog sektora u FBiH, te doprinosi aktivnostima iz stvarne nadležnosti ministra na pripremi i zatvaranju rudnika u FBiH, kao i da svojim aktivnostima doprinosi iznalaženju finansijskih sredstava potrebnih za pravednu tranziciju energetskog sektora u FBiH.
Obrazloženo je da je imenovanje ove komisije neophodno kako bi se pružila institucionalna podrškapripremi strateškog dokumenta, te projektima pravedne tranzicije u FBiH. Također, istaknuto je da pravedna tranzicija u regijama i lokalnim zajednicama koje su razvoj privrede i zaposlenost bazirale na proizvodnji uglja predstavlja interdisciplinarni proces koji uključuje brojne aktere od rudnika, „Elektroprivrede BiH“, agencije i uprave lokalne zajednice, kantonalne, federalne organe uprave, te institucije nadležne za pojedinačne oblasti.
Napominje se da je, u skladu sa međunarodnim obavezama naša zemlja preuzela obavezuusklađivanja sa Zelenim planom Evropske unije, a koji uključuje i smanjenje emisija CO2, te provođenjeaktivnosti u pravcu ostvarivanja ugljično neutralnog kontinenta do 2050. godine. Navedeno je da je zelena tranzicija ili dekarbonizacija suštinski dugoročan proces i praktično znači postepeno i konačno smanjenje korištenja uglja u proizvodnji energije, što je veoma kompleksan proces i zahtjeva plansku pripremu.
Kao jedan od strateških ciljeva Vlade Federacije BiH istaknuto je uspostavljanje transparentnog ipravednog procesa tranzicije energetskog sektora. To zahtjeva i izradu strateških dokumenata sa zacrtanim ciljevima za razvoj energetskog sektora FBiH u ovom dugogodišnjem prijelazu, zatim planski razvoj kapaciteta obnovljivih izvora energije, te plansko smanjenje i potpuno zatvaranje blokova termoelektrana koje koriste fosilna goriva kao energent.
Također, ističe se da su strateški dokumenti koji utvrđuju put tranzicije energetskog sektora i pravedne tranzicije zbrinjavanja radnika, kao i plansko osmišljavanje razvoja lokalnih zajednica i regija koje su svoj razvoj zasnivale na proizvodnji uglja, dva usko povezana nacionalna dokumenta čija realizacija mora biti usklađena i koordinirana od svih aktera.
S tim u vezi, u obrazloženju je naglašeno i da je primarna uloga Interresorne ministarske komisije –Upravljačkog odbora definiranje aktivnosti i odgovornosti različitih resora u provođenju strateškihdokumenata, programa i politika vezanih uz proces pravedne tranzicije na prostoru Federacije BiH, tekoordinacija između nadležnih federalnih i kantonalnih ministarstava, kao i lokalnih organa vlasti i javnihkompanija uključenih u proces tranzicije.
Rješenjem je propisano da je u obavezi članova Interresorne ministarske komisije da prikupljaju relevantne informacije s ciljem realizacije definiranih zadataka, a svi organi uprave iz kojih su imenovaničlanovi ove komisije dužni su po zahtjevu ustupati tražene informacije potrebne za ispunjenje zadataka.
POLUGODIŠNJI KONSOLIDOVANI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU BUDŽETA
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine primila je na znanje Konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Federacije BiH, kantona i općina u Federaciji BiH, te finansijskih planova vanbudžetskih fondovaFederacije BiH za period januar-juni 2024. godine.
Izvještaj je rađen na osnovu finansijskih izvještaja o izvršenju budžeta Federacije BiH, kantona, gradova i općina u Federacije BiH, te finansijskih planova vanbudžetskih fondova u Federaciji BiH (10 kantonalnih službi za zapošljavanje, 10 kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, tri kantonalne direkcije za ceste, Federalni zavod za zapošljavanje i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH).
Ovaj izvještaj sadrži informacije o strukturi ostvarenih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka za period 1.1.- 30.6.2024. godine propisane Pravilnikom o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu budžeta u Federaciji BiH.
U izvještaju se, između ostalog, navodi da su ukupni konsolidirani prihodi za period januar – juni godine ostvareni u iznosu od 6.460,5 miliona KM što je za 8,7 posto više u odnosu na isti period prošle godine. Ukupni konsolidirani rashodi za period januar – juni 2024. godine ostvareni su u iznosu od 5.756,1 miliona KM što je za 12,3 posto više u odnosu na isti period 2023. godine.
Za period januar – juni 2024. godine svi nivoi vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ostvarili su pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 390,4 miliona KM. Ukupan finansijski rezultat na nivou budžeta Federacije BiH iznosi 84,5 miliona KM, na nivou kantona 94,1 miliona KM, na nivou općina u visini od 151,9 miliona KM, te na nivou sektora socijalne zaštite, odnosno na nivou vanbudžetskih fondova, iznosi 59,9 miliona KM.