Predmeti su vraćeni u Tursku koordiniranim naporima Odjeljenja za borbu protiv krijumčarenja Generalne uprave za kulturnu baštinu i muzeje i nadležnih ministarstava i institucija.
Prema informacijama koje je dopisnik AA dobio od zvaničnika Ministarstva, u Tursku je između 2002. i 2025. godine vraćeno 13.283 kulturnih dobara. Od tih djela, 1.149 je vraćeno u domovinu prošle godine, a 15 ove. Između 2018. i 2025. godine, u zemlju je vraćeno ukupno 8.968 djela.
Među artefaktima vraćenim iz inostranstva je i Zlatna kruna, koja je vraćena iz Škotske. Artefakt, koji datira iz 4. vijeka prije nove ere i za koji se smatra da pripada regiji Karija.
Slučaj o utvrđivanju vlasništva je pokrenut 2013. godine, a sud je 2017. vlasništvo nad ovim predmetom dodijelio Turskoj.
Dokazano je da pripada području Anadolije, te je Zlatna kruna vraćena Turskoj u januaru 2018. godine.
Među djelima koja su vraćena posljednjih godina su i mozaici sa Državnog univerziteta Bowling Green, koji su vraćeni iz Sjedinjenih Američkih Država.
Dvanaest mozaika pronađenih na Univerzitetu Bowling Green 2012. godine, za koje je utvrđeno da potiču iz Zeugme, vraćeni su u Tursku 26. novembra 2018. godine.
Ovi mozaici, koji čine mozaik panel “Ciganke” koji je postao simbol Gaziantepa, izloženi su u Muzeju mozaika Zeugma u Gaziantepu.
Lidijski natpis, koji pripada Lidijcima i datiraju iz 215-216. godine nove ere, vraćen je iz Italije u Tursku u septembru 2020. godine i izlaže se u Muzeju anadolskih civilizacija u Ankari.
Poznato je da ovaj natpis iz hrama Apolona Aksirosa u Manisi ima veliki kulturni i historijski značaj jer pokazuje utjecaj paganskih vjerovanja na društvo tog perioda.
Kip Kibele iz rimskog doba, koji se smatra simbolom i zaštitnicom plodnosti i obilja u Anatoliji, vraćen je u Tursku iz Sjedinjenih Američkih Država 12. decembra 2020. godine.
“Boginja majka” Kibele predstavljena je na ceremoniji održanoj u Arheološkom muzeju u Istanbulu, a zatim je izložena u Muzeju Afyonkarahisar.
“Vrč s kljunom”, koji je vraćen iz kolekcije Gilbert Art Foundation u Engleskoj, nalazi se među djelima koja su vraćena u Tursku.
Zlatni vrč star 4.250 godina vraćen je u Tursku 26. oktobra 2022. godine, a izložen je u Muzeju anadolskih civilizacija u Ankari.
Historičari umjetnosti navode da je ovo vrijedno djelo iz doba Hatija izvanredan primjer ranog anadolskog metalnog rada.
Veliki broj kovanica, pečata i arheoloških artefakata zaplijenjenih na granici Srbije i Hrvatske 7. aprila 2019. godine, za koje je utvrđeno da su anadolskog porijekla, vraćen je u Tursku 1. decembra 2021. godine, kao rezultat saradnje s hrvatskim vlastima, i sačuvan je u Muzeju anadolskih civilizacija u Ankari.
Proces povratka ovih artefakata, koji je bio “prva historijska operacija krijumčarenja artefakata usmjerena na prihod stečen kriminalom” u historiji Republike, predstavljao je međunarodni dio “Operacije Anadolija” sa središtem u Adani.
Erosova glava vraćena iz Engleske –
Erosova glava, nedostajući dio sarkofaga Sidamara, otkriven prije 140 godina u drevnom gradu Sidamara u selu Ambar Karaman, vraćena je u Tursku 10. juna 2023. godine.
Komad, koji je u Tursku donesen u saradnji s Muzejom Victoria-Albert, smješten je u sarkofagu Sidamara u Arheološkom muzeju u Istanbulu. Sarkofag, koji datira iz rimskog perioda oko 250. godine nove ere, ponovo je sastavljen u svom izvornom obliku i predstavljen posjetiocima.
Natpis s džamije Bozgoca vraćen iz Holandije –
Natpis na džamiji Bozgoca otkriven je 2021. godine kada je trebao biti ponuđen na prodaju na aukciji u Nizozemskoj.
Ovaj natpis, koji pripada imovini koja datira iz osmanskog perioda, vraćen je u zemlju 30. septembra 2022. godine. Stela iz rimskog perioda vraćena iz Italije –
Stela koja datira još iz drugog vijeka nove ere i na kojoj piše: “Satornila, ženo koja voli svog muža, zbogom!”, vraćena je iz Italije u Tursku 28. aprila 2023. godine.
Porijeklom iz Zeugme i smještenom u Muzeju mozaika Zeugma u Gaziantepu, ovo djelo se smatra važnim naučnim izvorom za naseljena društva i genealoške studije tog perioda.
Utvrđeno je da je mramorni korejski Torzo, obezglavljena, cilindrična statua mlade žene koja datira iz 6. vijeka prije nove ere, koji je stavljen na prodaju u aukcijskoj kući u Londonu 8. decembra 2021. godine, anadolskog porijekla. U Tursku je vraćen u januaru prošle godine.
Bronzana statua cara –
Bronzana statua cara koja potiče iz drevnog grada Boubona ponuđena je na prodaju u aukcijskoj kući 2011. godine. Osoba koja je kupila djelo dobrovoljno ga je prošle godine vratila Turskoj. Kip, koji datira iz kraja 2. vijeka nove ere i početka 3. vijeka, izložen je u Muzeju Antalije u februaru prošle godine.
Prepisao Mustafa Dede, jedan od kaligrafa osmanskog perioda, a posvetio Sultanu II Abdulhamidu, Kur’an, za koji je utvrđeno da pripada Abdulhamidovoj kolekciji, bio je stavljen na prodaju u Engleskoj 2017. godine, ali je vraćen u zemlju kao rezultat pravnog i diplomatskog procesa.
Ovaj vrijedni mushaf, napisan u 13 redaka nesh pisma, stavljen je pod zaštitu u Muzeju turske i islamske umjetnosti u Istanbulu u aprilu prošle godine.
Mramornu glavu statue iz helenističkog perioda nasljednici su dobrovoljno vratili u Tursku 2. maja 2024. godine, nakon smrti vlasnika, uz obrazloženje da je anadolskog porijekla.
Glava statue, za koju su stručnjaci utvrdili da je anadolskog porijekla i da pripada Aleksandru Velikom, sačuvana je u Muzeju anadolskih civilizacija.
Bronzani Kline iz SAD-a –
Bronzani Kline iz lidijskog perioda, za koji je utvrđeno da je odnesen u inostranstvo kao rezultat ilegalnih iskopavanja izvršenih u tumulu Alahidir u Manisi 1979. godine, vraćen je prošle godine iz Muzeja Jean Paul Getty u SAD-u.
Datira iz 530. godine prije nove ere, djelo je poznato kao jedinstveni komad grobnog namještaja koji privlači pažnju svojim oblikom i ukrasima.
Povratak ovih artefakata važan je kao dio zajedničkih napora koje su posljednjih godina poduzeli Ministarstvo kulture i turizma, Ured okružnog tužioca SAD-a na Manhattanu i Istražna služba domovinske sigurnosti (HSI).
Ogrlica, koja je otkrivena u Muzeju lijepih umjetnosti u Bostonu u SAD-u i za koju je utvrđeno da potiče iz područja nekropole Bintepeler u Manisi, donesena je u zemlju prošle godine.
Djelo, koje je važan primjer lidijske umjetnosti arhajskog perioda, datira iz 6. do 5. vijeka prije nove ere. datira stoljećima unazad.
Umjetnička djela vraćena iz Danske –
Glava statue Septimija Severa, koja je bila među artefaktima ukradenim iz drevnog grada Boubona 1960-ih i otkrivenim u kolekciji muzeja Ny Carlsberg Glyptotek, i terakotne ploče iz regije Pisidija, koje se također nalaze u istoj kolekciji, donesene su u Tursku prošle godine.
Uljana lampa, zlatni medaljon i novčići iz bizantskog doba zaplijenjeni tokom istrage u Ženevi, u Švicarskoj, vraćeni su u zemlju prošle godine.
Napominje se da djela imaju naučni značaj u smislu rane kršćanske historije. Kovanice vraćene iz Grčke –
Oko 1.055 novčića, uglavnom anadolskog porijekla, zaplijenjenih na grčkom graničnom prelazu Kipi 2019. godine, vraćeno je u domovinu u decembru prošle godine.
Većina kovanica datira iz 5. vijeka prije nove ere i bile su u opticaju širom cijelog Mediterana, s kovanicama koje su se posebno često koristile u Anatoliji.
Bronzana statua Marka Aurelija vraćena iz SAD-a –
Bronzana statua rimskog cara Marka Aurelija, koja je tokom 1960-ih godina nezakonitim iskopavanjima iznesena iz Turske, vraćena je toj zemlji nakon više od pola stoljeća.
Jedinstvena bronzana statua rimskog cara Marka Aurelija, koja prikazuje njegov filozofski identitet, ilegalno je izvezena iz antičkog grada Bourbona 1960-ih godina u SAD.