Njen roman pod nazivom “Aida” na nedavnom 36. Međunarodnom sajmu knjige u Sarajevu od Izdavačke kuće “Bosanska riječ” iz Tuzle nagrađen je kao najbolji debitantski roman. Također, njena knjiga pod nazivom “Kćeri moja Merjem” doživjela je zapađenu promociju širom gradova u Bosni i Hercegovini.
Interes za knjigu postoji
“Mislim da je veoma važno da se vratimo knjizi, pisano riječi, posebno sada u vrijeme tehnologija kada ona sve više uzima maha. Samo dok čitamo knjigu mi ustvari možemo da oživimo neke slike i da se na neki način shvaćamo i kao junaci te knjige”, poručila je Stanišić.
Navodi da je oduševila slika sa 36. Međunarodnog sajma knjiga i učila koji se u prvoj polovini aprila pod sloganom „ Čitaj me!“ održao u Skenderiji u Sarajevu, te da to na najbolji način pokazuje da su građani Bosne i Hercegovine i dalje veoma zaineteresirani za pisanu riječ, za knjigu.
“Bila sam prijatno iznenađena, jer Skenderija u Sarajevu je naprosto bila prepuna. To na najbolji način pokazuje da i pored svih tehnologija koje nas okružuju da je pisana riječ, pisana riječ”, napominje Stanišić.
Vjeruje, kaže, da slike sa ovogodišnjeg Sarajevskog sajma ohrabruje da će knjiga nastaviti da “živi”.
Mislim da su ljudi i dalje opredijeljeni za knjigu. Posebno što sam primijetila da je najveće zanimanje za dječiju liteteraturu i autobiografije. To je bar prednjačilo na štandu gdje sam ja bila Izdavačke kuće “Lijepa riječ”. Ali, zaista postoji interesovanje za knjigu generalno”, naglašava Stanišić.
Ističe da je za nju lijepo iznenađenje bilo i saznanje da je sve više mladih među čitaocima knjiga.
“Za mene je lijepo saznanje što ima i mlađe populacije koja želi da čita. Primijetila sam da kompletni razredi škole dolaze, da se zanimaju za naslove i knjige, da mladi pored sve tehnologije ipak imaju interesovanja”, podvlači Stanišić.
Nagrade i priznanja kao podstrek




Ističe da su autorima osim čitalaca veliki podstrek i nagrade i priznanja za daljnja pisanja knjiga.
“Naravno da priznanja i nagrade mnogo znače. Aida je moj prvi roman i dobio je nagradu za najbolji debitantski roman 2025. godine. Prije toga objavila sam jednu zbirku svih svojih nagrađenih radova. Imam veoma veliki broj nagrađenih radova na svjetskoj književnoj sceni. Nažalost, čitalačka publika u Bosni i Hercegovini do sada me nije prepoznavala i zaista sam sretna i veliki mi je vjetar u leđa što sada i domaća publika u Bosni i Hercegovini prepoznaje moju pisanu riječ i moja djela”, ističe Stanišić.
Za sve ljude u Bosni i Hercegeovini ima jednostavnu poruku kada je u pitanju knjiga, odnosno pisana riječ, kako se prema njima ophoditi u narednom periodu.
“Mislim da je taj neki pisani trag posebno u sadašnjem vremenu nešto najvažnije. Jer, ako izgubimo tu pisanu riječ na neki način gubimo sebe kao narod, kao naciju. Preporučila bi svima da stoga čitaju i pišu. Za mene to je posebna ljubav, posebna emocija kako i čitanje tako i pisanje. I zasita dokazano je da se pisanje i u psihologiji koristi kao metoda liječenja. Kada nam je teško ako ne možemo nisakim da to podijelimo, onda se prepustimo pisanju i to što nas tišti pretvorimo u lijepu pisanu riječ. Zaista mnogi pisci, neću reći svi, ali većina sva svoja bolna iskustva pretvore u remek djelo”, naglasila je Stanišić.