Dala je i svoje mišljenje i stav o tome da li je bilo otpuštanja radnika zbog odluke o povećanju minimalca u FBiH, te da li je realno njegovo novo povećanja, kako i koliko i šta federalna vlast može i treba učiniti kako bi se smanjile posljedice inflacije i povećanja cijena.
Kao zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo dala je ocjenu o tome šta je nužno učiniti kako bi se unaprijedilo stanje u Sarajevu posebno kada je u pitanju komunalna oblast, zdravstvo, te obrazovanje, a govorila je i o tome koliko i šta se čini kako bi se pomoglo mladim da riješe svoje stambeno pitanje, te koje su razvojne šanse Kantona Sarajevo u narednom periodu.
Bosnainfo: U proteklom periodu čujemo mnoge kritike na račun Vlade FBiH u smislu nedovoljne provedbe fiskalne reforme. Stoje li te optužbe i kako vidite da način da se pomire činjenica da se poboljša ekonomsko-socijalni položaj radnika, ali istovremeno rasterete i poslodavci?
Bešlija: “Smatram da je pravi put fiskalne reforme smanjenje opterećenja na rad i pravednije oporezivanje dobiti i dividende, odnosno isplaćene dobiti vlasnicima. Rad mora biti isplativ, a poslodavci stimulisani da investiraju, ali i da snose dio društvene odgovornosti. Smanjenjem doprinosa povećavamo neto plate, dok oporezivanjem dobiti koja nije usmjerena u razvoj poslovanja stvaramo prostor za jaču i pravedniju ekonomiju. Mislim da smo na dobrom putu da to i ostvarimo, jer procesi su započeti i nadam se da ćemo brzo vidjeti usaglašena rješenja”.
Povećanja plate i smanjenje opterećenja na rad
Bosnainfo: Sindikat BiH je u proteklom periodu izašao sa novim prijedlogom o povećanju minimalca na 1.150 maraka. Je li realno to očekivati u nerednom periodu s obzirom da smo od početka januara imali povećanje minimalca na 1.000 KM?
Bešlija: “Povećanje minimalne plate na 1.000 KM bio je važan korak, jer se godinama unazad nije kontinuirano radilo na tome. Prijedlog sindikata o minimalcu od 1.150 KM je ambiciozan, posebno jer dolazi samo četiri mjeseca nakon povećanja minimalca na 1.000 KM.
Dodatno, taj prijedlog za sobom povlači lančanu reakciju povećanja primanja viših platnih razreda, a još uvijek se analiziraju podaci o efektima trenutnog povećanja. Zato, smatram da u ovom momentu moramo obezbijediti stabilnost trenutnih potreba tržišta.
S druge strane, ako želimo povećavati minimalne plate, moramo paralelno smanjivati opterećenje na rad – dakle, doprinosi i porezi moraju biti smanjeni. To otvara prostor i za veće neto plate i za veću zaposlenost”.
Bosnainfo: Navodi se i da je povećanje minimalca uzrokovao povećan obim otpuštanja radnika. Imate li vi takvu sliku i kako zapravo Federaciju BiH učiniti povoljnim ambijentom za ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta?
Bešlija: “U svakom procesu promjene, pa i kod povećanja minimalne plate, moguće su kratkoročne poteškoće, uključujući pojedinačna otpuštanja. Međutim, ne možemo pristati na logiku da je niska plata uslov za zadržavanje posla. To nije održiv model ni za radnike ni za ekonomiju. Ohrabruju jučerašnji podaci Ekonomsko- socijalnog vijeća koji govore u prilog tome da nije bilo smanjenja broja zaposlenih radnika uprkos nekim najavama.
Otvaranje novih radnih mjesta i privlačenje investicija se postiže sveobuhvatnim pristupom: smanjenjem parafiskalnih nameta, ubrzanjem izdavanja dozvola, boljom pravnom sigurnošću, digitalizacijom administracije i jasnim poreznim pravilima. Investitori žele stabilnost i predvidivost, a radnici žele sigurnost i dostojanstvo – i to se mora graditi zajedno”.
Smanjenje parafiskalnih nameta
Bosnainfo: Veoma važno rješenje koje se očekuje u Federaciji BiH je izmjena Zakona o PIO FBiH kojim bi se omogućilo dodatno, vanredno usklađivanje penzija? Na koji način zapravo pomoći penzionerima koja su jedna od najranjivijih kategorija stanovništva?
Bešlija: “Penzioneri su jedna od posebno značajnih kategorija u našem društvu i dužnost države je da im obezbijedi sigurnost i dostojanstvo, posebno u vremenu inflacije i rasta troškova života. Naša stranka podržava izmjene Zakona o PIO koje bi omogućile vanredno usklađivanje penzija, ali i traži da to bude sistemsko, a ne ad hoc rješenje.
Uz to, potrebno je raditi i na jačanju PIO sistema kroz formalizaciju rada i veću naplatu doprinosa, jer je to jedini način da penzijski fond ostane stabilan i dugoročno održiv”.
Bosnainfo: Šta i na koji načih federalna vlast može učiniti kako bi i dalje pokušala ublažiti posljedice inflacije i na taj način doprinjela očuvanju životnog standarda građana?
Bešlija: “Inflacija je veliki izazov i upravo zbog toga federalna vlast mora poduzeti konkretne mjere kako bi ublažila negativne posljedice. Prvo, mora se nastaviti s politikama smanjenja parafiskalnih nameta i smanjenja opterećenja na rad, što će omogućiti rast plata i smanjenje troškova rada za poslodavce.
Također, povećanje socijalnih transfera, posebno za najugroženiju kategoriju društva, može pomoći u kratkoročnom ublažavanju inflacije. Osim toga, ulaganje u poljoprivredu i energetsku efikasnost može smanjiti zavisnost od uvoza i pospješiti domaću proizvodnju, što će dugoročno stabilizirati cijene.
Vlada mora poduzeti i mjere koje će osigurati transparentnost i konkurentnost tržišta, kako bi se spriječile nezakonite manipulacije cijenama. Samo kroz odgovornu fiskalnu politiku i strategiju poticanja domaće proizvodnje, možemo pomoći građanima da se nose s inflacijom”.
Unapređenje komunalnog, zdravstvenog i obrazovnog sektora
Bosnainfo: Zastupnica ste i u Skupštini Kantona Sarajevo. Brojni su problemi koji opterećuju kanton kao jedan od razina vlasti u BiH s obzirom da je nadležan za zdravstvo, obrazovanje, komunalne poslove, kulturu, sport… Šta su prema vašem mišljenju prioriteti u budućem djelovanju u Kantonu Sarajevo kako bi se ove oblasti dodatno unaprijedile?
Bešlija: “Kanton Sarajevo se suočava s brojnim izazovima, jer je odgovoran za ključne oblasti koje direktno utiču na život građana. Kao zastupnica, smatram da je prioritet osigurati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu za sve građane, kroz ulaganje u modernizaciju zdravstvenih ustanova i smanjenje lista čekanja. Zdravlje građana mora biti na prvom mjestu, a to podrazumijeva i efikasnu prevenciju i brzu reakciju u kriznim situacijama, kao što smo to pokazali prošle godine za onkološke pacijente u Kantonu Sarajevo.
U obrazovanju, ključno je unaprijediti kvalitet nastave, ulagati u infrastrukturu škola i osigurati adekvatne uvjete za rad nastavnicima. Također, potrebno je obezbijediti jednake šanse za sve učenike, jer samo ravnomjeran pristup obrazovanju može garantovati bolju budućnost mladih. Kanton Sarajevo treba ići u smjeru stvaranja obrazovnog sistema koji će pratiti savremene globalne trendove, ali i uvažavati naše specifičnosti.
Komunalni sektor, kao osnovna infrastruktura života u Kantonu, mora biti stabilan i održiv. To znači ulaganje u proširenje i unapređenje sistema vodovoda, kanalizacije, odvoza otpada i rješavanje problema zagađenja. U isto vrijeme, mora se usmjeriti na kontinuirano održavanje urbanih prostora i unapređenje saobraćaja, što je već pozitivno uticalo na kvalitet života u Sarajevu. Imamo nove tramvaje i trolejbuse nakon 40 godina, a od prije par dana Vogošća je nakon 33 godine je uspostavom trolejbuske linije ponovo povezana sa gradom.
Kultura i sport predstavljaju bitan dio identiteta našeg Kantona, i stoga je od izuzetne važnosti ulagati u očuvanje kulturnog naslijeđa, ali i stvaranje novih kulturnih sadržaja koji ujedno obogaćuju i turističku ponudu. Neizostavna je podrška mladima kroz sportske aktivnosti i kulturne inicijative, jer doprinosi zdravlju i društvenoj koheziji.
Ukupno gledajući, mislim da je rješenje u ravnoteži između modernizacije svih ovih oblasti i adekvatne raspodjele resursa, kako bismo obezbijedili dostojan život za sve građane Kantona Sarajevo”.
Stvaranjem održivih politika do pristupa stambenom prostoru
Bosnainfo: Jedno od gorućih pitanja u Bosni i Hercegovini pa tako i Kantonu Sarajevo je stambena problematika, prvenstveno mladih s ciljem osiguravanja stanova kao preduslova za normalan život. Kako pomoći ljudima da dođu do stambenog prostora u uslovima sve većih cijena nekretnina?
Bešlija: “Stambena problematika, naročito za mlade, jedno je od ključnih pitanja u Bosni i Hercegovini, ali i u Kantonu Sarajevo. Koliko mi je poznato pripremljena je stambena politika, na osnovu koje se trebamo odrediti sa pravcima djelovanja u skladu sa trenutno raspoloživim sredstvima u okviru nedavno usvojenog budžeta Kantona Sarajevo.
S obzirom na rastuće cijene nekretnina, pristup stambenom prostoru postaje sve teži, a naročito za mlade porodice i novozaposlene. Kao zastupnica, smatram da je najvažniji korak u rješavanju ovog problema stvaranje održivih politika koje će omogućiti lakši pristup stambenom prostoru.
Jedan od načina kako pomoći mladima u ovom kontekstu jeste razvijanje subvencioniranih programa za kupovinu ili najam prvog stana, uz povoljnije kamatne stope na stambene kredite. Država i Kanton mogu podržati mlade porodice i osobe do određenih godina starosti kroz direktne subvencije ili garantne fondove koji će smanjiti početne troškove za one koji nemaju dovoljno kapitala za kupovinu nekretnine. Pozitivan primjer je nedavno usvojeni Zakon na državnom nivou, kojim je omogućeno oslobađanje obaveze plaćanja PDV za kupovinu prve nekretnine. Poželjno je i ulaganje u gradnju socijalnih i pristupačnih stanova, gdje bi cijene bile regulisane, a prioritet imali mladi, porodice sa djecom, te osobe s niskim primanjima.
Također, poticanje razvoja infrastrukturnih projekata u perifernim, ali i slabije razvijenim područjima, može olakšati pristup stambenom prostoru, smanjujući pritisak na centralne dijelove Sarajeva, gdje su cijene nekretnina enormno visoke. Kanton može podržati privatne investitore koji su voljni graditi u ovim područjima kroz porezne olakšice i druge stimulativne mjere, čime se stvara veća ponuda stambenih jedinica po prihvatljivim cijenama.
Važno je i raditi na regulaciji tržišta najma, gdje bi se povećala zaštita najmodavaca, ali i iznajmljivača, kako bi najam postao stabilniji i dostupniji. Dodatno, ulaganje u modernizaciju postojećih stambenih objekata kroz subvencionirane projekte za obnovu starijih zgrada može doprineti povećanju broja dostupnih stanova.
Kao društvo, moramo shvatiti da stambeni prostor nije luksuz, već osnovno pravo svakog građanina, a naša odgovornost je da omogućimo da mladi, kao i svi naši sugrađani, imaju pristup sigurnom i stabilnom stambenom prostoru. Sarajevo je mjesto koje u Bosni i Hercegovini samo po sebi i kao glavni grad privlači kako registracije sjedišta preduzeća, industriju, trgovinu, turizam…”
Industrija, trgovina i turizam prednosti za razvoj Sarajeva
Bosnainfo: Gdje vidite razvojne šanse Sarajeva u tom smislu u narednom periodu?
Bešlija: “Sarajevo, kao glavni grad BiH, ima ogroman potencijal za dalji razvoj, posebno u oblastima industrije, trgovine i turizma. Smatram da su razvojne šanse Sarajeva u narednom periodu povezane s nekoliko ključnih faktora. Prvo, poticanje inovacija i start-up ekosistema omogućit će gradu da postane regionalni centar za nove tehnologije i digitalne industrije. Razvijanje inkubatora i jačanje povezanosti s obrazovnim institucijama može stvoriti novu generaciju preduzetnika i stručnjaka.
U sektoru trgovine i industrije, Sarajevo treba nastaviti sa stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja, kroz smanjenje birokratskih prepreka, stimulativne fiskalne politike i bolju infrastrukturu. Time će postati privlačnije za investitore i preduzetnike, posebno u sektorima proizvodnje, IT-a i logistike.
Turizam je svakako jedna od najvažnijih grana za razvoj Sarajeva. Iako Sarajevo već ima bogatu kulturnu baštinu, potencijal za rast postoji kroz daljnju promociju eko-turizma, kulturnih manifestacija i sportskog turizma. Investicije u turističku infrastrukturu, kao i stvaranje održivih turističkih ponuda, mogu učiniti Sarajevo atraktivnijim za posjetioce tokom cijele godine.
U narednim godinama, ključ je u balansiranju rasta tih sektora uz održivost, ekološku odgovornost i povećanje kvaliteta života građana”.